Usred svih problema i nagađanja o budućnosti Schengena potaknutih migracijskom krizom, ni Hrvatska ni Europska komisija nisu zaustavile proces hrvatske aplikacije za pridruživanje schengenskoj zoni.
Politička odluka
Štoviše, kako su nam potvrdili iz Europske komisije, ali i iz hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, sljedećeg ponedjeljka u Zagrebu počinje prva od nekoliko terenskih evaluacija hrvatske pripremljenosti i spremnosti za pridruživanje Schengenu. Prva komponenta koju će provjeravati tiče se područja zaštite osobnih podataka. Tu će evaluaciju u Zagrebu od 22. do 24. veljače provoditi tim sastavljen od dvaju stručnjaka iz Europske komisije, četiriju stručnjaka iz država članica i jednog promatrača Europskog nadzornika, objašnjavaju u MUP-u.
Iz Europske komisije još neslužbeno kažu kako pripreme za schengensku evaluaciju zbog tekućih problema malo kasne i s hrvatske, ali i s njihove strane, no da proces teče. Do kraja godine, dodaju, očekuje se još nekoliko misija prema sektorima. Tako će se ocjenjivati, između ostalog, usklađenost viznog sustava, funkcioniranje ureda S.I.R.E.N.E, kontakt-točke za razmjenu informacija vezanih uz podatke iz Schengenskog informacijskog sustava (SIS) te sam SIS. Evaluacija, koju dijelom provodi i Frontex, poslužit će kao element na osnovi kojeg će EK sastaviti prijedlog odluke o hrvatskoj spremnosti za Schengen i poslati ga Vijeću EU. No odluka o primanju u Schengen ne temelji se na mjerljivim rezultatima, već je isključivo politička i donosi se tek kad sve članice daju zeleno svjetlo, a to uključuje i Rumunjsku i Bugarsku, države koje su nezadovoljne jer ih godinama ne puštaju u Schengen. U prvotnom kalendaru odluka o hrvatskoj prijavi očekivala se sljedeće godine, no sada je nezahvalno prognozirati.
Napokon odgovor
Istovremeno, doznaje se, u Komisiji je vladalo nezadovoljstvo jer iz Zagreba nije stizao odgovor na pismo iz prosinca kojim je EK opomenuo Hrvatsku zato što ne uzima otiske prstiju migranata te ih ne dijeli sa središnjom bazom podataka i time krši europske zakone. Očito da je postizborni vakuum bio odgovoran za kašnjenje jer je na prošloj sjednici Vlade, koja je održana točno dva mjeseca od primitka pisma, što je i rok za odgovor, potvrđeno da je odgovor pripremljen, na što su u Bruxellesu reagirali s odobravanjem.
>> Dosad šest članica suspendiralo Schengen, na unutarnjim granicama EU-a sve više ograda
>> Lajčak: Nestane li Schengen, najteže posljedice za zapadni Balkan
Schengen? Pokazao se u punom "sjaju" na vrhuncu migrantske krize. Hvala EU dame i gospodo, ali ne, hvala. Taj politički poluproizvod nam je samo smetnja.