Ulazimo u izbornu godinu koja tradicionalno dolazi i s različitim zahtjevima javnih i državnih službi. Političari državne i javne službenike i namještenike, osim kao zaposlenike, doživljavaju i kroz prizmu svoje čvrste izborne baze pa su u godini u kojoj ih čekaju izbori tradicionalno široke ruke. Ipak, ove su se godine zahtjevi sindikata oteli kontroli jer se traže povišice u stotinama kuna za gotovo sve skupine unutar 240.000 zaposlenika bez spomena racionalizacije broja zaposlenika i povećanja efikasnosti njihova rada. Kad bi Vlada poslušala sve sindikate koji prijete štrajkovima, morala bi osigurati novih 2,7 milijardi kuna troškova godišnje.
Premijer Andrej Plenković poljuljao se u ideji da smanji opću stopu PDV-a na 24 posto. To je bilo njegovo obećanje, ali njime gubi oko dvije milijarde kuna prihoda godišnje pa bi u slučaju da uvaži zahtjeve sindikata i smanji PDV morao pronaći novih 4,7 milijarde kuna poreznih prihoda. To je gotovo nemoguće ostvariti s obzirom na to da očekujemo rast manji od tri posto u 2020. godini. Zato Plenković mora donijeti političku odluku – ili će smanjiti PDV za sve građane ili će sindikatima dati povlastice koje traže. Treba pritom podsjetiti da je ova Vlada povećavala osnovicu nekoliko puta za ukupno 11,5 posto, što znači da su zaposlenici samo na toj osnovi dobili nekoliko stotina kuna povišice. Uvaži li im Vlada zahtjeve, prosječni zaposlenik državnog i javnog sektora dobit će dodatnih nekoliko stotina do 1000 kuna povišice.
HNS-ov politički prioritet
Da su plaće rasle 11 posto, ponovio je i na konferenciji za novinare premijer Plenković te tražio odgovornost prema proračunu. Ipak, na pitanje novinara o tome hoće li odustati od smanjenja opće stope PDV-a premijer je priznao da “o tome razmišlja”. U HDZ-u su posebno ljutiti na HNS, koji inzistira na povećanju plaća u obrazovanju, ne vodeći računa o potrebama drugih resora ni o fiskalnoj disciplini. Nakon “strelica” razmijenjenih “u offu”, koalicija se danas sastala u Banskim dvorima, no na sastanku se, tvrde sudionici, povećanje plaća nije spominjalo i jedina tema bio je ulazak Hrvatske u schengenski prostor. To ipak nije bio razlog da se stvari pred kamerama ne dovedu do usijanja pa su iz HNS-a starijem partneru i javno poslane poruke da bi, ne prihvati li šestpostotno povećanje učiteljskih plaća, mogli napustiti koaliciju.
– Središnji odbor HNS-a definirao je plaće u obrazovanju kao politički prioritet, jednako tako na Središnjem odboru smo donijeli odluku o ulasku u ovu koaliciju pa tako Središnji odbor može donijeti i odluku o izlasku iz koalicije – poručio je potpredsjednik te stranke Milorad Batinić. Njegov stranački kolega, potpredsjednik Vlade Štromar uvjeren je da će se rješenje naći i da će koalicija ipak izdržati do kraja mandata, no nakon koalicijskog sastanka stvari je ponovo zaoštrio šef HNS-a Ivan Vrdoljak. On je najavio da će ministrica znanosti Blaženka Divjak Vladi uputiti dva prijedloga koja bi trebala osigurati šestpostotni rast plaća u prosvjeti.
– Uže vodstvo stranke potvrdilo je odluke središnjih tijela da je reforma obrazovanja naša obaveza prema građanima i djeci. Dio reforme obrazovanja je i povećanje plaća za prosvjetne djelatnike i u prijedlogu rebalansa iz Ministarstva znanosti i obrazovanja bit će predloženo povećanje od dva posto. U prijedlogu proračuna za iduću godinu iz tog ministarstva bit će predloženo povećanje od četiri posto u dinamici koja će se uskladiti u Vladi – rekao je Vrdoljak nakon sastanka vladajuće koalicije.
Politička igra i kakofonija
Na poruke iz HDZ-ova dijela Vlade kako država nema novca za sve što traže sindikati te kako je u obrazovanje kroz reformu i modernizaciju škola zadnjih godina uloženo više nego u druge resore, šef HNS-a uzvraća kako je reforma obrazovanja dominantno financirana novcem EU te kako je na Hrvatskoj da osigura plaće. Na pitanje otkud novac odgovara – od rasta gospodarstva. Iako tvrdi da nije riječ o ultimatumu, jer se njegova stranka “nikada nije služila ultimatumima”, na pitanje hoće li ostati u koaliciji ako Vlada ne prihvati njihov zahtjev Vrdoljak je novinarima poručio da sami izvuku zaključak iz činjenice da je Središnji odbor HNS-a, koji je donio odluku o ulasku u koaliciju, sada odučio da je rast plaća učitelja politički prioritet i zatražio od ministrice da to predloži kroz rebalans i proračun za iduću godinu.
Takve izjave, pogotovu ona Milorada Batinića, zabrinule su premijera Andreja Plenkovića, koji je još u četvrtak “postrojio” ministre i zatražio od njih da se ne ponašaju kao sindikalisti, već da budu odgovorni prema proračunu. Premijer kaže i kako mu se ne sviđa kad netko o koalicijskih partnera daje izjave poput Batinićeve, a odbio je i poruku ovog HNS-ovca da mu se ne sviđa premijerova “statičnost”.
– Jesmo li mi bili statični oko Agrokora? – upitao je Plenković.
Problem je u tome što u kakofoniji i političkoj igri nitko ne spominje kome se daju povišice i jesu li ih zaslužili i koliko su potrebna njihova radna mjesta, a naročito nije li došlo vrijeme za otkaze nepotrebnima, a pristojne plaće vrijednima i kvalitetnima bez čijeg požrtvovnog rada sustav zaista ne bi mogao funkcionirati.
VIDEO Milorad Pupovac o tome ostaje li SDSS u Vladi:
Ma to je normalno. Kada su političari, sindikati, države i javne službe gledali da građanima bude bolje? Nikada, a niti tada... Uvijek su se radi njih povećavali porezi, nabijao dug, već desetljećima isto... Rezultati su vidljivi, toliko smo čvrsto na dnu EU-a da nema niti teoretske šanse s njega se maknuti. Jedino što možemo kladiti se kada će nas i Bugarska prestići, slijedeće ili za dvije godine... A ta birokracija, ništa im ne smeta što su uz bok s onom iz Venezuele, na samom svjetskom dnu po efikasnosti i korupciji. Nevjerojatno... No, reformi nema, na kraju su se sve reforme svele na povećanje plaća u državnim i javnim strukturama. Kad ono, s tim reformama, gle čuda, poslovanje nikada skuplje, udio poreza u BDP-u nikada veći, parafiskalnih nameta nikada više. Baš jako, jako čudno... I sad se odustaje od smanjenja PDV-a? I to je nekome čudno? Meni je jedino čudno što nemamo još više parafiskalnih nameta i još više poreza, te što nismo zaduženi još više. Taj uhljebistan u kojem živimo, to je stroj za uništavanje sposobnosti i struke, stroj za ubijanje uspjeha i tjeranje poduzetnih.