Iako se u Europi uzgaja najmanje 4000 godina, industrijska konoplja tek posljednjih godina postaje biljka za koju se bore prehrambena, farmaceutska, kemijska, građevinska i ine industrije. Mjerodavni u nas donedavno su industrijsku konoplju tretirali kao drogu, dopuštajući samo iskorištavanje sjemena, cvijeta i lista koji čine manje od 10% biljke, a osvješteniji su se konačno izborili za njezinu dekriminalizaciju pa su se brojne zemlje, poput Francuske, Estonije, Nizozemske, Rumunjske, Italije..., u međuvremenu nametnule kao ozbiljni igrači u tom biznisu koji je lani, prema procjenama, na Starom kontinentu vrijedio 895,64 milijuna eura – oko četvrtine globalnog kolača od oko 3,31 milijardu eura, a samo mu se u ovoj godini predviđa strelovit rast za oko 2 mlrd. eura.
Na krilima zdravih trendova
Više od 50.000 proizvoda danas se radi od konoplje: užad, tekstil, obuća, biogorivo, izolacijski materijali, plastika... No sa zdravim trendovima i sve zahtjevnijim potrošačima na tržištu se kao jedan od najtraženijih proizvoda od konoplje nametnulo ulje koje stručnjaci svrstavaju uz bok maslinovu, s idealnim omjerom omega 3 i omega 6 nezasićenih masnih kiselina. Drže ga i jednim od najboljih čistača organizma koji pomaže u reguliranju tjelesne težine, snižava loš kolesterol te ima jaka antioksidacijska, antimikrobna i protuupalna svojstva, izbacuje suvišnu vodu iz organizma, regulira probavu i metabolizam masti, čisti i jača arterije, regulira rad jetre i gušterače...
Ulje sjemenki konoplje već desetljećima se koristi u kozmetičkim kremama i drugim proizvodima za osobnu njegu na koje je samo u 2017. otpalo čak 12% ukupne proizvodnje industrijske konoplje u Europi. Zahvaljujući bogatim prehrambenim svojstvima sjemenke se danas smatraju superhranom koja se može kupiti u gotovo svim europskim supermarketima, prirodne ili u raznim proizvodima poput mueslija, čokolade, vlakana..., a jedan od zadnjih hitova od konoplje za kojim se pomamio svijet je i CBD kanabinoid koji za razliku od THC-a nema psihoaktivno djelovanje i ne uzrokuje omamljenost, a uspješno ublažava kroničnu bol, tjeskobu, depresiju i migrene, kao i bolesti poput epilepsije i Crohnove bolesti.
U tome su šansu našli i hrvatski proizvođači. Josip Plavec iz velikogoričke tvrtke Herbio kaže da je Hrvatska upravo zahvaljujući kvalitetnoj sirovini za CBD, koji se dobiva ekstrakcijom cvjetova konoplje, dospjela na svjetsku kartu pa proizvodnja konoplje iz godine u godinu raste. Prema Strain Insideru, vlakna konoplje činila su pak 40,4% globalnog prihoda od konoplje u 2017., a najveći je potrošač tekstilna industrija koja ih koristi za izradu sitnog tekstila, trapera, tkanina, vrpci, konopa, torba, mreža, cerada, tepiha... Snaga vlakana, uz činjenicu da su 100% reciklirajuća i ekološka, razlog je što konoplju koristi sve više brendova odjeće – Braintree, H&M, Calvin Klein...
Jaka kao cement
Od konoplje se radi i kompozitni građevinski materijal poput cementa koji su Europljani počeli koristiti tek posljednjih 15-ak godina kad su u modu ušli ekološki prihvatljivi građevinski materijali. Odličan su toplinski izolator, lagani, izdržljivi i s vremenom sve jači budući da vapno mineralizira celulozu u konoplji koja se širi.
Dizelski modeli automobila mogu koristiti biodizel iz sjemena konoplje. Najnovija istraživanja pokazala su da industrijska konoplja može pomoći u stvaranju održive, jeftine i iznimno učinkovite baterije uz pomoć koje bi se mogao napajati naš pametni telefon, električni automobil, ulična svjetla, prijenosna računala... Nakon BMW-a, i tvrtke poput Audija, Mercedesa i Forda iz konoplje rade dijelove automobila kako bi bili lakši i time i manje zagađivali, a kako će Europa, prema predviđanjima, postati najveći potrošač prirodne kozmetike u svijetu, bogata mineralima, vitaminima i esencijalnim masnim kiselinama, konoplja je i u sve više brendova prirodne kozmetike koji je koriste u šamponima, sapunima, balzamima, kremama...
cekaj samo dok velike korporacije to uhvate ode sve u ....