Gotovo 20 godina

Uranijski projektili i NATO bombardiranje Srbije - priča bez kraja

16.05.2018.
u 11:19

Gotovo dva desetljeća nakon NATO-ovog bombardiranja SRJ, Srbija bi trebala osnovati državno povjerenstvo za ispitivanje posljedica zračnih napada.

Projektili od specijalne i izuzetno tvrde legure koja sadrži i osiromašeni uranij imaju oblik strelice dugačke najčešće oko 30 centimetara. Prilikom udara u oklop tenka ili zid bunkera, projektil razvija visoku temperaturu – oko 1200 stupnjeva – što mu pomaže da kroz prepreku prođe gotovo bez otpora, pri tome se dodatno oštreći, piše Deutsche Welle. A kada prođe kroz nju, uranij sagorijeva do kraja i tako pojačava uništavajuće djelovanje, na primjer, pali rezervoar s gorivom u tenku ili municiju u njemu. Odmah po sagorijevanju počinje naglo hlađenje i stvaranje radioaktivne prašine, odnosno aerosola, mikroskopskih čestica koje u organizam dospijevaju najčešće udisanjem.

Od završetka NATO-bombardiranja SR Jugoslavije pa do danas ne prestaju rasprave o djelovanju radioaktivnog uranija na zdravlje stanovništva. Već i među samim znanstvenicima i liječnicima ne postoji konsenzus o tome je li taj uranij uopće štetan po ljudsko zdravlje.

„Osiromašeni uranij je vrlo slab", tvrdila je, na primjer, još 2001. Sisku Saloma kao direktorica Finske državne agencije za zaštitu od zračenja. Njezin Institut za medicinu rada je provjeravao ima li tragova uranija u organizmu finskih vojnika KFOR-a koji su bili na Kosovu za vrijeme bombardiranja i prenio da su sve vrijednosti uranija u urinu vojnika bile u normalnim okvirima. Saloma je za njemački radio DLF rekla doslovce: „Ne vjerujem da postoji veza između te municije i leukemije". Ona je broj oboljenja u usporedbi s brojem vojnika nazvala sasvim normalnim i za život u mirnodopskim uvjetima.

Profesor Hervig Perecke iz Istraživačkog centra za okoliš i zdravlje u Münchenu je za isti radio rekao da se „s vjerojatnošću koja graniči sa sigurnošću“ može „isključiti mogućnost da uranijska municija ima veze s oboljenjima od leukemije", i naveo da leukemiju mogu izazvati benzoli prisutni u gorivu vojnih vozila, ali i virusi, pogotovo ako znamo da su se vojnici našli u sredini koja je po viralnom sastavu drukčija od one u kojoj se inače nalaze.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Ako nas pogodi treći svjetski rat, 10 najmoćnijih zemalja imat će ključnu ulogu:

1/12
Ključne riječi

Komentara 51

DU
Deleted user
11:58 16.05.2018.

Na Kosovu ljudi umiru od leukemije zbog toga oružja, u BiH ljudi umiru zbog istog razloga. Tko zna koliko je ljudi oboljelo i umrlo u Iraku i Afganistanu od početka rata u tim zemljama.

Avatar nekakav
nekakav
11:53 16.05.2018.

aha, a sad link na članak o talijanskim vojnicima, koji su od države tražili odštetu radi velikog broja oboljelih od leukemije zbog ovog oružja.. pa zašto je istraga stala, nitko nije ndaležan za to... a niti se ne pojašnjava fenomen velikog broja oboljelih na tim područjima, gdje su bacane te bombe.

BE
Beogradjan
13:05 16.05.2018.

Bombardovanje Srbije i Crne Gore je bilo protiv pravno, jer ga nije odobrio savet bezbednosti. Nato je tada dvema državama naneo štetu oko 100 milijardi dolara, stradalo je više hiljada civilnih žrtava i stotinak vojnika... Najgora stvar što je tada učinio je upotreba proektila sa osiromašenim uraniom, mogli su da biraju koje će proektile koristiti, a oni su odabrali te, i zbog njih su gradjani masovno oboleli od leukemije i malignih oboljenja. U svetu je zabranjeno upotrebljavati takve proektile, Nato je priznao da je to radio i sada je red da nadoknadi prozrokovanu štetu!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije