Širenje gospodarstva koje bilježimo u posljednje dvije godine posljedica su veće osobne potrošnje građana i jačeg izvoza potaknutog narudžbama iz zemalja Europske unije. Investicije i dalje kaskaju, odnosno ne pokazuju zadovoljavajući ritam oporavka.
Dokaz je to niske konkurentnosti tržišta, a glavna zamjerka ulagača ponavlja se desetljećima – porezno je opterećenje previsoko, ali nužno za hranjenje nepotrebno nabujalog državnog aparata. Vrijeme rasta pogodno je za reforme jer su u dobrim vremenima rezovi manje bolni, a privatizacije uspješnije.
Ipak, Vlada Andreja Plenkovića zasad radi samo kozmetičke promjene i na čekanje stavlja promjene koje bi Hrvatsku pogurale među zemlje zapadne civilizacije u kojima vrijedi tržišna, a ne državna ekonomija.
Mladi i obrazovani ljudi sele se upravo na takva tržišta pa je sve veći problem nedostatak radne snage, ali unatoč tome ne uspijevamo prilagoditi obrazovni sustav potrebama poslodavaca.
>>Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista ili u e-izdanju.
>> Hrvatski građani i poduzetnici pod najvećim su udarom PDV-a u EU
>>Unatoč pozitivnim trendovima BDP raste sporije nego u okruženju
>>Komentar Ive Boban: Nakon HOS-a i Tita došli smo do Masaryka i Kraljevine Jugoslavije
>>Ustavni sud: I država mora plaćati komunalnu naknadu
>>Dokumentarac o Trstu: Film koji prati propadanje jugoslavenske šoping-meke
>>Nikakva trgovina umjesto kultne kavane. Kavkaz se uređuje i otvara do kraja godine
>>Thompson: Sanader me pitao trebam li pomoć i dao mi 50.000 kuna za crkvu u Čavoglavama
>>Večernji list vam daruje 50.000 kuna - sa samo jednim kuponom do nagrade
Plansko iseljavanje Hrvata i plansko naseljavanje migranata, nastavak zaduživanja, te pretvaranje Hrvatske u koš za smeće otpada i loših proizvoda iz EU i jesu reforme zbog kojih je briselski Plenki ovdje i instaliran. Dodajmo tome i domaću komponentu, kriminalizaciju Domovinskog rata, to su apsolutno sve reforme za koje je Plenković zadužen.