Sabor ne može tumačiti zakone, to mogu samo sudovi – zaključio je Ustavni sud pa ukinuo dio Poslovnika Hrvatskog sabora koji se odnosi na saborske ovlasti da daje vjerodostojna tumačenja pojedinih zakona. Postupak ocjene ustavnosti pokrenuo je Ustavni sud na vlastitu inicijativu, a zaključio je da je navedena ovlast Sabora "suprotna ustavnim načelima vladavine prava i diobe vlasti te samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, kao i zaštite prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom". Što se preciznije mislilo, najbolje je možda u izdvojenom mišljenju pojasnio ustavni sudac Mario Jelušić.
"Vjerodostojno tumačenje, ranije nazivano autentično ili mjerodavno tumačenje, jest tumačenje propisa od strane samog tijela koje ga je i donijelo", pojašnjava sudac Jelušić pa dodaje da vjerodostojno tumačenje svoje korijene crpi još iz kanonskog prava, bilo je prisutno naročito u socijalističkim državama nakon Drugog svjetskog rata, ali u suvremenim prilikama demokratskih političkih sustava, afirmacijom načela diobe vlasti i parlamentarnog sustava te organizacijske i funkcionalne odijeljenosti pojedinih tijela državne vlasti, ovisno pripadaju li zakonodavnoj, izvršnoj ili sudbenoj vlasti, institut vjerodostojnog tumačenja zakona počeo se sagledavati iz perspektive izvorne nadležnosti sudbene vlasti da sudovi tumače i primjenjuju zakon. Zato, kaže Jelušić, sve više država u svijetu napušta praksu davanja vjerodostojnih mišljenja te ukidaju ovaj institut.
VEZANI ČLANCI
"Problem je još veći ima li se u vidu situacija kada kasniji saziv zakonodavnog tijela tumači zakon koji sam nije donio, već ga je donio neki raniji saziv, možda drugačije političke orijentacije. Na taj se način vjerodostojnim tumačenjem može i retroaktivno promijeniti smisao pravne norme kako ju je zamislila i propisala parlamentarna većina saziva koji je takvu pravnu normu i donio, bez da se u zakonodavnom postupku donese izmjena zakona ili posve novi zakon u cjelini", govori sudac Jelušić, koji je s kolegama predmetno ukidanje dijela Poslovnika donio 11. srpnja. Odlučivali su suci i o zahtjevu 68 saborskih zastupnika, koji su tražili da se ocijeni ustavnost članaka Poslovnika u kojima se govori o tome da ovlast za predlaganje promjena istog tog Poslovnika ima Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Zahtjev je Ustavni sud odbio tumačenjem da navedeni članci nisu ustavnopravno prijeporni, već je prijeporno neobvezujuće mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav prema kojem je taj Odbor jedini nadležan za podnošenje prijedloga Poslovnika i njegove promjene. Ustavni je sud utvrdio i da pravo predlaganja, donošenja i promjena Poslovnika sukladno članku 85. Ustava ima i svaki zastupnik.
VIDEO Nevrijeme na zagrebačkim ulicama
