Mate Granić gostovao je u studiju Večernjeg lista gdje je govorio o situaciji u Ukrajini i nastavku pregovora s Rusijom.
Naime, američki predsjednik Joe Biden danas se sastaje s europskim čelnicima pa smo Granića pitali je li se Biden dobro postavio, ali i kakav je odnos francuskog predsjednika Emmanuela Macrona prema cijeloj situaciji.
S njim je razgovarala novinarka Petra Balija.
Što očekujete od današnjeg sastanka?
– Jedinstvo NATO-a, jedinstvo Europske unije i SAD, a jednako tako jedinstvo G7. Nakon toga će posjetiti i Poljsku i to je posjet u pravom trenutku. Nije slučajno ovo što se dogodilo. Ovom odlukom da ide u agresiju, Putin je napravio sljedeće: mislio je razjediniti Europsku uniju, a on ju je ujedinio. EU nikad nije bila ujedinjenija. Isto tako, SAD je pokazao odlučnost državnika i oštrinu i nazvao je Putina ratnim zločincem. Ne sjećam se da se to ikad dogodilo od Drugog svjetskog rata. Sve te okolnosti, uvođenje sankcija koje je podržala Švicarska, kako su se postavile Švedska i Finska, to Putin nije očekivao. Napravio je i potpunu krivu procjenu, da će biti blitzkrieg, da će u nekoliko dana postaviti marionetsku vladu.
Može li netko utjecati na Putinovu odluku?
– Samo sankcije ne, ali Putin ne ostvaruje vojne ciljeve, nijedan bitni vojni cilj nije ostvario. Njegovi oligarsi su pod pritiskom cijelog svijeta. Samo prva dva tjedna zatvoreno je 15.000 demonstranata, samo prvi tjedan vodećih 7000 intelektualaca napisalo je da je protiv vojne agresije. Koliko će trajati, ovisit će o ratu i rezultatima. Što dalje bude išao, to će se situacija Putinu sve više pogoršavati. Sve veća je vojna podrška, humanitarna podrška... Sve je slabija pozicija predsjednika Putina. Najviše mogu na njega utjecati njegovi ljudi. Goleme su materijalne štete, svaki dan je situacija za Putina lošija. Zato ovaj posjet predsjednika Bidena dolazi u pravo vrijeme. Najugroženija je Moldavija, onda Gruzija, a nakon toga ostale Baltičke države.
Znači postoji opasnost da se rat proširi u druge zemlje?
– Ona nije velika, ali postoji jer i ovo što se događa u Ukrajini je suludo. Upravo zato se spominje taktičko nuklearno oružje. Suradnici Putina kažu da će biti upotrebljeno ako bude opstojnost Rusije ugrožena, a to procjenjuje Putin. Treba biti krajnje oprezan. Demokratski svijet se ujedinio u otporu predsjedniku Putinu. Hrvatska je od samog početka stala na pravu stranu, čvrsto, odlučno, bilateralno u sklopu NATO-a i u sklopu EU.
Kako gledate na ulogu predsjednika Francuske Emmanuela Macrona?
– Pokušali su zaustaviti. Predsjednik Macron i kancelar Scholz pokušali su zaustaviti rat. Sve teža će biti bilo kakva posrednička uloga i predsjednika Macrona i kancelara Scholza jer je Putin prešao granicu. Zelenski želi pregovore, Putin odbija. Zemlje poput Turske, Izraela možda su pogodnije trenutačno za organiziranje potencijalnog sastanka, no još nijedan cilj predsjednik Putin nije ostvario. Čak je problem s humanitarnim konvojima. To je ona najbazičnija razina koja se prema svim konvencijama mora odobriti. Krši se ratno pravo i nije slučajno da je Biden kazao da je Putin ratni zločinac.
Postoji li opasnost u našem okruženju?
– Ruske obavještajne službe rade. One su dokazano radile u Crnoj Gori. Imaju odlične kontakte sa Srbijom, imaju kontakte s Republikom Srpskom. Međutim, ovaj prostor je ipak drukčiji jer su i Hrvatska i Crna Gora članice NATO-a. Ovdje bi NATO intervenirao. Ali se ne smije podcijeniti nikad utjecaj obavještajnih službi koje bi željele prebaciti pažnju s Ukrajine. Zasad se uglavnom bave ipak Ukrajinom, a Hrvatska je vrlo jasno reagirala i pokazala gdje spada.
Hrvatska se otpočetka svrstala na ukrajinsku stranu, no ne zna se još na kojoj je strani Srbija. Koliko će to koštati Srbiju?
– Predsjednik Vučić je pred izborima. Javno mijene je okrenuto prema Rusiji i više neće prolaziti formula da se može jedno govoriti njemačkom kancelaru, a drugo Moskvi. Srbija se mora odlučiti želi li pripadati demokratskom svijetu, Europskoj uniji, NATO-u jer u sadašnjem trenutku, kada se tresu temelji međunarodnog poretka, svatko treba izabrati stranu. Ako ne izabere, to vodi destabilizaciji Srbije. Teško da će Srbija destabilizirati drugog.
Kako cijela situacija utječe na separatizam Republike Srpske?
– Dva su problema u BiH. S jedne strane separatizam RS, a potpuno jednaki problem je unitarizam bošnjačkog vodstva, na prvom mjestu Bakira Izetbegovića. U pregovorima o promjeni izbornog zakona većina bošnjačkih stranaka je bila za dogovor. Ono što je dogovoreno u Washingtonu, dan i pol ili dva raspravljalo se o tome kako da izgleda BiH. Da svi građani imaju ista prava., U jednom trenutku je prijetilo da će doći do prekida pregovora, tad su SAD pomogle da se prihvati ovaj model konstitutivnih naroda i ravnopravnosti tih naroda. To je nešto što sad ne postoji. Ne smije jedan drugi narod birati predstavnika. Hrvatski predstavnik može biti i Bošnjak i Srbin, Rom, Židov, ali ga moraju izabrati Hrvati. To je ključno, oko toga nema nikakve rasprave.
U kojem je Hrvatska položaju, jesmo li ugroženi ili dijelimo sudbinu europskih zemalja?
– Mi dijelimo sudbinu EU i NATO-a. Hrvati su najviše pomogli SAD-u da dođe do washingtonskih pregovora. Takav je bio dogovor 19. siječnja 1994. godine. Tada je dogovoreno da se stvori Federacija BiH. To SAD neće nikad zaboraviti.
Kako vam se čine dosadašnji pregovori u Ukrajini?
– To su pregovori koji se vode primarno radi humanitarnih koridora, prekida vatre, što ne uspijeva, a otvaraju se druga pitanja, ali to još nije dovoljno da bi taj oblik pregovora uspio. Ukrajina bi se mogla odreći toga da traži ulazak u NATO, ali naravno da će tražiti odlazak ruske vojske iz Ukrajine odmah i da nikada neće ugroziti teritorijalni integritet Ukrajine. Zato su već pokušana četiri atentata na predsjednika Zelenskog. Pregovori definiraju stvar što bi Ukrajina mogla i što sigurno neće učiniti u pregovorima, a Putin se boji uključiti jer neuspjeh pregovora dodatni je njegov neuspjeh. Male su šanse da dođe do dogovora. Zato je vrlo bitno pomoći Ukrajini.
Kako je uopće pregovarati s Rusima?
– Drukčija je bila situacija jer Rusi su 1992. godine bili vrlo konstruktivni oko međunarodnog priznanja Hrvatske. Rusi su u tom vremenu surađivali s NATO-om, u tom vremenu isto tako u Daytonu je bio tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova Ivanov i vrlo konstruktivan član kontaktne skupine. Oni su imali sentimenta za Srbiju, ali su bili konstruktivni u Daytonu.
Kako izgledaju pripreme za pregovore?
– Ovo je dio taktike i da pokažu sliku svijetu, i jedini i drugi. Putin čeka na neke snažnije vojne uspjehe da bi se uključio, a naravno da ukrajinska strana prikazuje onu realnost koja jest. Mariupolj je razrušen, ljudi nemaju vode, hrane, lijekova, zatvoreni su koridori, prisilno odvode ljude u Rusiju, to je činjenica koja se događa. Naravno da će pregovarači Ukrajine doći u ratnim maskirnim odorama. Mi, da se nismo obranili 1991. godine, nikada ne bismo bili priznati. U šestom mjesecu 1991. godine Tuđman je donio odluku da se ide na referendum jer nema smisla pregovarati s Miloševićem. Tada, kad smo donijeli odluku o suverenosti, podržavala nas je Sveta stolica i još nekoliko pojedinaca. Tek kad je Njemačka rekla da je priznanje Hrvatske i Slovenije rješenje, a ne problem, onda je počela jačati naša pozicija, ali najvažnije je bilo što smo se obranili.
Postoji li za pregovarače opasnost?
– Ne, u Washingtonu i Daytonu to sigurno nije bilo tako, ali pregovara se o svačemu. Pregovori su bili i o razmjeni zatočenika. Pregovarali smo i o doktorici Bosanac. Simbol otpora, simbol žrtve, simbol Vukovara, ali i ona je bila u zatočeništvu. najvažnija stvar je biti odlično pripremljen. Imati jasne ciljeve, imati snažnu podršku predsjednika/premijera i morate poznavati i pregovarače i njihove domete, što će tražiti, što je realno....
Kako će sve to završiti, kakav međunarodni poredak vidite kad sve završi?
– Neki analitičari iz kruga Putina govore u Euroaziji, sve više će se pokušati oslanjati na Kinu koja je gospodarska sila, tvrde da njima ne treba zapadna Europa, no to nije tako. Da se potpuno zatvori dotok plina i nafte, teško je to nadomjestiti samo s Azijom. Neosporno je da brzih rješenja nema, kako možemo uopće zamisliti razgovore Bidena i Putina kad ga je predsjednik Biden nazvao ratnim zločincem. Predaleko je otišlo sve to u Ukrajini, najvažnija stvar je pomoći Ukrajini da se maksimalno dobro obrani jer će ona dati golemu žrtvu, ali će daljnji procesi ići njoj na korist.
Sudbina Putina i Rusije?
– Teško da će se sada išta mijenjati, ali dugoročno ne može Rusija ostati izolirana u svijetu.
Ni pod Moskvom, ni pod Briselom, nego za potpuno samostalnu politiku!