Moj je dojam da su štete velike, da ćemo morati mnogo uložiti u Banovinu i Sisačko-moslavačku županiju i druge koje su dijelom dotaknute, prije svega mislim na Zagrebačku i Karlovačku županiju, poručio je premijer Andrej Plenković u intervjuu za Večernji list. Premijer je govorio kako je sustav reagirao na terenu te o kritikama oko upravljanja ovom katastrofom. Govorio je o tempu obnove i revitalizacije tog područja. Uz potres, razgovaralo se i o krizi vezanoj za koronavirus, ali i o političkim temama, kao što su lokalni izbori te postoji li u zadnjim događajima u SAD-u određena sličnost sa situacijom u Hrvatskoj.
Premijer se ne slaže s ocjenama da su postojali problemi s koordinacijom.
– Pogledajmo činjenice. U ponedjeljak sam imao sastanak s gospođom Ivančić iz Seizmološke službe, dobili smo informacije, koordinirali smo se s predsjednikom Republike, predsjednikom Sabora i članovima Vlade i svi zajedno smo bili već u 10 sati tog jutra u Petrinji. Već smo otprilike dobili osjećaj kakvi su razmjeri šteta tog slabijeg potresa. Sutradan smo bili brži i tamo stigli u sat vremena. Sve službe bile su na terenu i operativne do kraja dana, u cijelosti je evakuiran dio sisačke bolnice koji je u Petrinji, kao i četiri petine bolnice u Sisku. Ti su pacijenti odmah prebačeni u zagrebačke bolnice gdje su dobili svu potrebnu skrb. Stožer civilne zaštite bio je odmah uspostavljen, uz lokalnu civilnu zaštitu došle su državne intervencijske postrojbe. Na terenu je odmah bila vojska i policija, Crveni križ, HGSS i inženjeri – rekao je premijer.
Dodao je kako je postajala ''velika potpora mnogih ljudi, poduzetnika i gospodarstvenika koji su bili spremni dati na raspolaganje pogone, sredstva i ljude''.
– Smatram izvanrednom ovakvu mobilizaciju cijelog hrvatskog naroda i građana, naših susjeda te Hrvata iz dijaspore – sa svih strana ima ljudi koji žele pomoći. Tu nema ništa za što bih mogao reći da nije bilo dobro. Ako je bila malo gužva na cesti za Petrinju i Sisak, u redu, ali tu želju treba podržati i pohvaliti i s vremenom samo kanalizirati pomoć prema onim institucijama koje imaju zadaću distribuirati pomoć kućanstvima i ljudima kojima je to najpotrebnije – rekao je Plenković.
Premijer je također poručio da su sve službe bile na terenu odmah nakon potresa te da se ne bi ništa promijenilo da se novi stožer prije uspostavio.
– Ne bi se ništa promijenilo da smo adaptirali strukturu Stožera civilne zaštite dan prije ili dan poslije. Dan nakon potresa na sjednici Vlade imamo točke vezane za Sisačko-moslavačku županiju. Pred zatvaranje riznice iznalazimo 120 milijuna kuna za Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju i sredstva se odmah kanaliziraju, mobiliziramo sve službe i apsolutno svi su na terenu. Stožer postoji, a jedino smo adaptirali strukturu u situaciji kad imamo dvije paralelne velike situacije – pandemiju COVID-19 i potres – koje moramo rješavati putem Stožera civilne zaštite na čijem je čelu ministar Davor Božinović, a sve kako bismo bolje koordinirali sve resore. Božinović je i dalje načelnik Stožera i dominantno se bavi koronom, a od ministra hrvatskih branitelja i potpredsjednika Vlade Tome Medveda, koji ima velik autoritet i bio je na Banovini za vrijeme Domovinskog rata te ima zapovjedne i organizacijske sposobnosti i vremena, zatražili smo da vodi Stožer koji se bavi potresom – rekao je Plenković i dodao da ga je jako zasmetao napad na Crveni križ.
Građanima pogođenog područja poručio je da ne trebaju ništa čekati kada je u pitanju obnavljanje kuća.
– Neka rade svi što god misle da mogu sami popraviti, pogotovo osigurati krov ili da se stavi barem najlon. Sve interventne aktivnosti koje mogu napraviti, neka naprave, mi možemo lako kroz zakonski okvir to refundirati – rekao je Plenković i apelirao da rade ljudi ''koji su vješti i imaju sposobnosti''.
Govoreći o obnovi kuća za vrijeme poraća, rekao je kako je posao DORH-a da to ispita.
– Sve što god bude trebalo, sva nadležna ministarstva dat će na raspolaganje dokumentaciju, arhivu, sve što postoji za svaki objekt iz te poslijeratne obnove kada je obnovljeno toliko stambenih jedinica kao da smo izgradili deset Šibenika. I ako je bilo nekih propusta i nepravilnosti, zna se tko je bio projektant, tko izvođač, tko je dao uporabnu dozvolu. Podaci su pohranjeni, neka se sve ispita, a to uključuje bilo koga tko je bio uključen taj proces – rekao je.
Govorio je i o tome kako je prebolio koronavirus. Rekao je kako to nije obična gripa te da je imao više gripa u životu, a ni od jedne nije ovako jako kašljao.
– Mogu iz vlastitog iskustva zamisliti koliko ova teška respiratorna bolest može pogoršati situaciju ljudima koji su inače krhkijeg zdravlja, starije životne dobi. Zato i imamo ovakve globalne brojeve preminulih – rekao je.
Na pitanje kako surađuje s predsjednikom države Zoranom Milanovićem, odgovorio je: "U ovoj krizi dosta dobro. Što se tiče potresa, mislim da smo tu na istome tragu."
Za događaje u SAD-u rekao je kako su to posljedice "velike polarizacije u društvu koju smo vidjeli u mandatu predsjednika Trumpa".
– Ne sjećam se da je ikad bila tako izražena – dodao je.
Cijeli intervju pročitajte u subotnjem izdanju Večernjeg lista.
Molim hdz-ovce da ne svojataju mobilizaciju hrvatskog naroda u pomoći. Da nije bilo parazita iz crvenog križa (ne volontera) i trutova još bi se brže organizirala pomoć.