Početkom prošle godine na zagrebačkome Zapadnom kolodvoru smrtno je stradao 15-godišnji dječak. Popeo se na krov vagona kako bi, navodno, snimio selfie. Zbog strujnog udara, jačine 25.000 volti, ostao je nepomično ležati na krovu vagona, a tijelo mu je u cijelosti bilo zahvaćeno vatrom.
- Svake godine, unatoč zabranama i stalnim upozorenjima, bilježimo stradanja djece i mladih od strujnog udara diljem Hrvatske, a koja su posljedica igranja po pruzi, uz prugu i penjanja na vagone – govori prim. Zoran Barčot, dr. med., specijalist dječje kirurgije u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu, dodajući da djeca koja uspiju preživjeti strujni udar u bolnicu dolaze s izrazito teškim ozljedama koje zahtijevaju dugotrajno i složeno liječenje.
- Riječ je, najčešće, o djeci prosječne dobi od 16 godina. Osnovne ozljede s kojima dolaze u bolnicu su opekline koje ponekad zahvaćaju i do 90 posto tijela, zbog čega život pacijenta često visi o niti. Visoka temperatura uzrokuje termičke ozljede tkiva, kože, potkože, ponekad mišića pa čak i kostiju. Dogodi li se, pak, da je strujni udar djecu odbacio s vagona na tlo, tada vrlo često viđamo i prijelome ruku, nogu, glave te ozljede unutarnjih organa. Neke ožiljke uspješno saniramo višekratnim operacijama, no neki ostaju do kraja života – ističe prim. Barčot, napominjući kako kod pacijenta prilikom strujnog udara može doći i do zatajenja rada srca.
Prema iskustvima prim. Barčota stradala djeca u bolnici su, u Jedinici intenzivnog liječenja, provela i dulje od dva mjeseca, a potom još više mjeseci na odjelu, s time da njihovo liječenje nije završeno otpuštanjem iz bolnice.
- Naš je primarni cilj spasiti ljudski život i izliječiti opeklinske rane. Nakon početne stabilizacije pacijenta, odmah krećemo s liječenjem ozljeda, izrezivanjem mrtvog tkiva, rekonstrukcijama kože i potkože koje se mogu izvoditi transplantacijom kože samog djeteta, uzgojenom kožom djeteta, umjetnom kožom ili kožom mrtvog donora. U liječenje je, doslovno, uključen cijeli niz stručnjaka, od dječjih kirurga preko neurokirurga, otorinolaringologa, kardiologa, okulista, fizioterapeuta, gastroenterologa, pulmologa pa do psihijatara i psihologa, koji osim s ozlijeđenom djecom vrlo aktivno rade i s njihovim roditeljima, kojima u tako teškim trenucima svakako treba stručna pomoć – pojašnjava prim. Barčot.
Statistike pokazuju da se od ukupnog broja stradanja od strujnog udara na našim prugama njih čak 73,2 posto dogodilo zbog penjanja na vagone, 11,5 posto zbog dodira žice pod naponom ribičkim štapom, 3,8 posto pri pokušaju krađe te 11,5 posto iz ostalih razloga.
Od 2013. do danas zabilježena su 23 slučaja stradanja zbog ulaska u zonu opasnosti kontaktne mreže. U tome je razdoblju smrtno stradalo petero ljudi, a 19 ih je teško ozlijeđeno. Podaci pokazuju i da su takvom opasnom ponašanju skloniji mlađi muškarci, prosječne dobi od 16 godina.
Ti podaci zabrinjavaju te zahtijevaju širu društvenu akciju škola, roditelja i ostalih društvenih čimbenika kao što je policija.
Predstavnici HŽ Infrastrukture već niz godina obilaze škole te provode akcije u sklopu kojih učenike upoznaju s posljedicama strujnog udara, neprestano ističući osnovna pravila kojih se svi moramo pridržavati kako se ovakve nesreće ne bi ponovile.
- Približavanje kontaktnoj mreži smrtno je opasno.
- Pruga se prelazi samo na službenim i obilježenim mjestima.
- Zabranjeno je prelaziti prugu dok je polubranik spušten.
- Strogo je zabranjeno neovlašteno hodanje po željezničkoj pruzi.
- Penjanje po vagonima i konstrukcijama kontaktne mreže zabranjeno je i opasno.
- Zabranjeno je hodanje prugom i penjanje na vagone jer postoji opasnost od strujnog udara.
- Slušalice i mobiteli smanjuju koncentraciju i sposobnost praćenja zvukova.
- Zabranjeno je bacati kamenje i ikakve druge predmete na prugu.
