Crna Gora se nalazi u političkoj i ustavnoj krizi koja je praćena i prosvjedima. O aktualnoj situaciji u Crnoj Gori s naglaskom na položaj hrvatske manjine u toj državi u Večernjakovu studiju je Iva Boban Valečić s profesoricom sa Zadarskog sveučilišta i posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova RH, prof. dr. sci. Vandom Babić Galić.
„U Crnoj Gori doista jest velika kriza, socijalna i institucionalna, ustavna kriza. Na razini Skupštine se događaju postupci kao u nekim neciviliziranim državama koje ovdje ne očekujemo. Takva situacija nije nimalo bezazlena, a pokazatelj je i što se na prosvjedu jučer okupilo 15.000 ljudi“, rekla je prof. Vanda Babić Galić.
Dodaje i kako je aktualna situacija podsjeća na 1918. godinu, kada je Crna Gora anektirana i kada je izgubila državotvornost i svoju autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
"Svi problemi od tada potječu, a sada se možda opet događa 'narod', događaju se skupštine koje izglasavaju nešto što je protuustavno“, napominje prof. Babić Galić, koja podsjeća da je Crna Gora 2006. godine smogla snage i vratili svoju državotvornost i samostalnost i nada se da će i sada ići ispravnim putom, prije svega formirati Ustavni sud koji može razriješiti ovu institucionalnu krizu te raspisati prijevremene parlamentarne izbore.
"Samo su dva puta koja Crna Gora ima. Jedno je u Europu i prepoznatljivost kao zemlja crnogorske tradicije i kulture i tradicije drugih naroda koji u njoj žive. Drugi put je unatrag u 1918. i neki tzv. 'srpski svet' kojem Crna Gora civilizacijski ne pripada“, napominje prof. Babić Galić.
Na pitanje što se dogodilo sa sada tehničkim premijerom Dritanom Abazovićem, koji je dočekan kao čovjek s kojim se Crna Gora definitivno odmaknula od Rusije i primaknula Zapadu, uzvraća: "Vjerojatno se cijela Crna Gora, a i šire, pitaju što se dogodilo s premijerom koji je nudio Europu, a donio temeljni ugovor o crkvenoj imovini i uveo na velika vrata nešto što je neprihvatljivo". Ipak, smatra da su naznake ovog što se događa postojale i prije, ali da "nismo bili dovoljno oprezni".
"On je bio u prošloj Vladi Krivokapića predsjednik Vlade. Možda se nismo dobro skoncentrirali na to da je ta Vlada oformljena u manastiru Podostrog i pod palicom Amfilohija Radovića", kaže prof. Babić Galić i zaključuje kako je europski smjer koji je isticala Abazovićeva stranka doveden u pitanje kada je nedavno Oluju javno nazvala zločinačkom akcijom.
Bruxelles je izrazio zabrinutost zbog događaja u Crnoj Gori, a na pitanje što EU i Hrvatska kao njezina članica mogu učiniti po tom pitanju prof. Babić Galić ističe kako i EU i SAD i Hrvatska nastoje na tome da Crna Gora nastavi europskim putem.
Što se tiče Hrvatske, uvjerena je da su aktualna vlada i ministarstvo vanjskih poslova u odnosima s Crnom gorom i po pitanju zaštite hrvatske nacionalne manjine, učinili više nego ikad prije.
"S Crnom Gorom smo došli do te točke da smo počeli rješavati pitanja koja 30 godina ranije nismo uspjeli otvoriti", kaže prof. Babić Galić i podsjeća da je u Morinju još za prošle vlade, položen vijenac, a sada i podignuta spomen ploča žrtvama logora. Unatoč suprotnim tvrdnjama lokalnih vlasti, inzistira da je ta ploča podignuta zakonito, u nazočnosti ministara i uz odobrenje vojnih vlasti, budući da se radi o vojarni, na prostoru koje lokalne vlasti nemaju ovlast.
"Sad je to problem kojeg nema. Zakonitost ploče je uredna, ona se i dalje nalazi na istom mjestu gdje je postavljena", naglašava i sa žaljenjem konstatira da je u međuvremenu učinjen korak natrag i da je situacija u Crnoj Gori naelektrizirana.
Što se tiče drugih projekata na kojima rade vlasti RH i političke institucije hrvatske manjine u Crnoj Gori, ističe da je otvoreno pitanje broda Jadran, da se nastavlja rad na promociji hrvatske kulture i tradicije te najavljuje enciklopediju Boke kotorske. Kao ključni projekt ističe unošenje činjenica o povijesti i kulturi Hrvata u Boki u obrazovne kurikule u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
"U Boki kotorskoj Hrvati su danas manjinski, ali autohtoni i dali su 60 posto ukupnog kulturnog blaga u Crnoj Gori. Hrvat Boke kotorske je poznat po zaljevu iznimne ljepote, zaljevu svetaca, Bogorodice, pomoraca. Sve što je baština Hrvata Boke malo je znano, ali dragocjeno", kaže prof Babić Galić. Na pitanje kako se onda moglo dogoditi da projekt "Boka pomorska" financira ministarstvo Republike Srbije uzvraća kako se kontinuirano događa da se hrvatsko ime i baština "brišu, prekrajaju ili na neki način kradu, ne u crnogorski, nego u srpski identitet". Pritom posebno upozorava na pokušaje Srpske pravoslavne crkve da prisvoji dio crkvene baštine pa se, primjerice, Gospa od škrpjela na mrežnoj stranici crnogorske vlade navodi kao "Gospa od stene".
"Puno je primjera na kojima se pokopava hrvatsku baštinu, Boku i Hrvata Boke odvojiti od onoga što on jest. A to se u jednoj multinacionalnoj suvremenoj državi ne bi smjelo događati", zaključuje prof. Babić Galić.
Kao primjer nepoštenog odnosa prema Hrvatima u Crnoj Gori pritom navodi to što nekim tamošnjim političarima i novinarima ne smeta bespravno postavljena krstionica na Prevlaci, a smeta zakonito postavljena spomen ploča u Morinju.
Da "Gospa od stene". Bože sačuvaj. Srbi ni nemaju, koliko je meni poznato, u svojoj crkvenoj (kulturnoj i imenskoj) tradiciji riječ Gospa već Gospojina. I, naravno da ćeš prisvajati tuđe kad je tuđe, u usporedbi s tvojim, puno bogatije i značajnije/vrijednije. Već, konkretno kod Srba, viđeno, nažalost, puno puta. Posebno kad smo mi, Hrvati, u pitanju. Sjetite se samo Dubrovačke književnosti, da ne idem dalje.