Vlada će naći sredstva kako bi posebno nagradila pilote kanadera i vatrogasce – izjavio je na jučerašnjoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković te tako među vatrogascima izazvao najprije ushit, a zatim i dvojbe jer im nije jasno tko će taj novac dobiti, odnosno hoće li jednake nagrade dobiti profesionalni gasitelji, dobrovoljci i sezonci. Po izračunima samih vatrogasaca, na požarima koji ovo ljeto haraju priobaljem angažirano je ukupno oko 4500 gasitelja. Kada bi i svaki vatrogasac dobio nagradu jednaku kao i piloti, kojima je obećano 5000 kuna, država bi morala iznaći 22,5 milijuna kuna za nagrade.
Spasili živote
– Najgore bi bilo napraviti razliku među ljudima – kaže glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković. Na požarištima, objašnjava, nikakve razlike među vatrogascima nema pa je zato ne bi trebalo i smjelo biti ni kod honoriranja njihovih nadljudskih napora zahvaljujući kojima ove požarne sezone nije bilo ljudskih žrtava.
– Ova je sezona ekstremna i stalno molim Boga da se nikome ništa ne dogodi. Lijepo je da se hoće valorizirati naš rad, mi na terenu ne pravimo razliku tko je profesionalac, tko dobrovoljac, a tko sezonac pa razlike ne smije biti ni kod dodjele nagrada. Što se pak same sezone tiče, koliki će biti troškovi, u ovom je trenutku teško reći. Na kraju se podvlači crta – govori Tucaković.
Predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Goran Franković, kojeg smo dobili na požarištu u Promini, gdje već nekoliko dana gasi vatru s dečkima iz Karlovca i okolice, kaže kako bi najveća nagrada vatrogascima bila donošenje novog Zakona o vatrogastvu.
– Novčanu nagradu koja se sada spominje treba uložiti u opremu, a zakonom urediti visinu naknade, jednako za sve. Grozno bi bilo da se sada dogodi da novac dobiju kontinentalci koji su došli gasiti u priobalje, a domaći vatrogasci ne – smatra Franković.
Naime, vatrogasci – jednako i profesionalci, i dobrovoljci, i sezonci – za dan na požarištu trenutačno dobivaju 170 kuna naknade. Lokalni vatrogasci na to nemaju pravo, već bi njima trebalo biti plaćeno minimalno 33 kune po satu, što znači da bi za osmosatni radni dan trebali dobiti oko 300 kuna, i to od lokalne zajednice. No vrlo često se događa da oni u konačnici ne dobiju ništa. Zato Franković smatra kako bi najbolje i najpoštenije rješenje bilo da se zakonom ta naknada poveća, da za sve iznosi jednako i da bude neoporeziva. Zakon bi trebalo urediti i da se zapovjednik na terenu ne mora baviti “papirologijom”, već da se posveti organizaciji posla. Naime, da bi vatrogasci uopće dobili 170 kuna naknade, njihovi zapovjednici moraju voditi tzv. šihtaricu, koja se zatim ovjerava na čak tri razine vatrogasnog područja gdje se nalaze na terenu pa novac dobiju petnaestak dana kasnije. S obzirom na ovu požarnu sezonu i broj popunjenih “šihtarica” koje čekaju potpise na nužnim razinama, vjeruju da novac neće vidjeti do kraja godine.
S prvim kišama – u zaborav
– Heroji smo kad su požari, a s prvim kišama svi će nas zaboraviti – negoduju vatrogasci navodeći još jedan od apsurda s kojima su se ovih dana na požarima duž obale bili susreli. Naime, jedva su “nakupili” dovoljan broj dobrovoljnih gasitelja, i to ne zato što ljudi s kontinenta nisu voljni doći pomoći, već zato što njihovi poslodavci nemaju sluha.– Da bi došli gasiti požar, ljudi uzimaju slobodne dane, ili su sami sebi poslodavci, a tek neki imaju sreću da imaju dobre poslodavce koji im neće dati otkaz jer se zbog požara nisu pojavili na poslu. Pa bio je slučaj da u jednoj policijskoj postaji nisu pustili čovjeka, što onda uopće očekivati od drugih – govore vatrogasci. Ukazuju oni i da sezonci imaju plaću od 3500 kuna koju u jednakim iznosima financiraju lokalna samouprava i država.
– Država daje pa zatim kroz porez uzme – komentiraju čekajući da se osmisli model temeljem kojeg će im biti isplaćene nagrade koje je najavio premijer te izvor sredstava za njih.
U Banskim dvorima kažu da s terena čekaju informaciju o točnom broju vatrogasaca koji su bili na požarištima te da će se vatrogasci nagraditi razmjerno svojoj participaciji u borbi protiv požara. Novac će se naći, kažu nam upućeni, a opcije su da se osigura s pozicija resornih ministarstava i iz proračunske pričuve.
Uzeti nevladim udrugama (zašto bi vlada finicirala ako se zove nevladne).