RELIGIOZNOST STUDENATA

Većina studenata kaže da je ‘religiozna na svoj način’

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
21.11.2018.
u 21:56

Većina je studenata, njih 68,3%, religiozna, ali dvije trećine su “religiozni na svoj način”, dok ih je u skladu s crkvenim učenjem manje od četvrtine

Velika većina studenata ili njih 68,3% smatra se religioznima, trećina ih jednom tjedno odlazi u crkvu na misu, petina ih se smatra nereligioznima ili protivnicima vjere. U tezu, pak, “ne postoji Bog, ali postoji nešto nadzemaljsko” vjeruje najviše studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, gotovo njih trećina.

Kad je riječ o religioznosti studenata, valja naglasiti da je kod njih najizraženija individualizirana religioznost jer od 68,3% religioznih studenta njih dvije trećine ili 44,9% svoju religioznost opisuju tvrdnjom “religiozan sam na svoj način”. Inače, među hrvatskim građanima, od kojih ih 86% vjeruje u Boga, trećina ih, prema ranijim istraživanjima, ne prihvaća sve od crkvenog nauka, nego se ponaša po principu “sam svoj vjernik”.

Foto: VLm

Postoji li Bog kao osoba?

Istraživanje o religioznosti studenata, buduće društvene elite, rađeno je od siječnja do travnja lani kada je anketirano 1270 studenata sa zagrebačkog Filozofskog, Medicinskog i Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te sa studija sociologije, psihologije, povijesti i komunikologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Opsežno istraživanje “U očekivanju opadanja religioznosti? Komparativna analiza religioznosti zagrebačkih studenata” proveli su Krunoslav Nikodem, profesor s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, i Juraj Jurlina, asistent na Studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku, za znanstveni časopis “Sociologija i prostor”.

Od anketiranih 1270 studenata samo je njih 61 protivnik vjere (4,8%), dok ih je nereligioznih 208 (16,4%). S druge strane, manje od četvrtine ispitanih studenata religiozno je u skladu s crkvenim učenjem. Očekivano, najviše religioznih studenata je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, njih 83,7%, a najmanje ih je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (54,5%), dok je među budućim liječnicima 63,4% religioznih. Dok trećina anketiranih studenta jednom tjedno ide na misu u crkvu, nešto više od trećine ih ide jednom ili više puta godišnje, ne računajući vjenčanja, pogrebe, krštenja..., a njih 12,8% ne pohađa religijske obrede. U proteklih desetak godina smanjio se broj studenata koji vjeruju da “postoji Bog kao osoba” i da “postoje raj i pakao”. Lani je u postojanje Boga kao osobe apsolutno vjerovalo 36,2% studenata, nesigurnih ih je bilo 26%, a 2005. u tu tezu je vjerovalo 46,7% studenata. U postojanje raja i pakla 2005. apsolutno je vjerovalo 51,4% studenata, a 2017. njih 46,5. Zamjetan je i pad vjerovanja da je „Biblija doista riječ Božja“ jer je u to 2005. apsolutno vjerovalo 51,6% studenta, a lani njih 42%, dok ih nije bilo sigurno 22,8%.

Foto: VLm

Istraživanje Nikodema i Jurline pokazuje blagi porast “kozmičke religije”, odnosno vjerovanja koje ne pripada kršćanskoj duhovnosti. Zanimljivo je da gotovo trećina studenata Filozofskog fakulteta (29,5%) vjeruje da “ne postoji Bog, ali postoji nešto nadzemaljsko”, dok se s tim slaže samo 17,8% studenta medicine. Time su studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta rekorderi među svim studentima po vjerovanju da ne postoji Bog, nego nešto nadzemaljsko jer u tu tezu vjeruje ukupno 18,8% svih studenata. A 2005. u nešto nadzemaljsko je vjerovalo samo 11,2% studenata. U reinkarnaciju najviše vjeruju, također, studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta (16%), što je dvostruko više od studenata Medicinskog fakulteta, među kojima samo njih 7,4% vjeruje da će se ponovno roditi na ovom svijetu. Inače, istraživanje Pew Research Centra za Hrvatsku je pokazalo da imamo 22% građana koji vjeruju u reinkarnaciju. Ključnim istinama kršćanstva, predvidivo, više vjeruju studenti s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i među njima je najviše “vjernika praktikanata 43,1%, dok ih je na Sveučilištu u Zagrebu 23,5%. Studentice su sklonije religioznosti od studenata i desno orijentirani studenti skloniji su kršćanskoj religioznosti.

Foto: VLm

Odvojene religija i politika

Inače, prema istraživanju Pew Research Centra, Hrvatska se ubraja među sedam europskih zemalja s najviše kršćana, koje imaju ili porast ili stabilan postotak kršćana, a u to potonje spadamo mi s 91% kršćana, te je u vrhu EU po broju katolika – njih 84%. No, suprotno dojmu u javnosti, 69% hrvatskih građana smatra da religija treba biti odvojena od vladinih politika.  

Pogledajte i video: Poznati Hrvati koji javno svjedoče vjeru

Ključne riječi

Komentara 12

Avatar Štomigljivac
Štomigljivac
22:23 21.11.2018.

Studenti su oduvijek bili moralno mjerilo društva!

Avatar babas
babas
13:33 22.11.2018.

Djeca iz mješanih brakova su najvećim djelom nevjernici. Kao i djeca ekstremnih komunista. To je stvar odgoja.

BA
bakulušić
22:46 21.11.2018.

Obiteljski odgoj je najvažniji, osobito u godinama kad je čovjek sklon propitivanjima i lutanjima. Kad-tad lutanje završi povratkom kući. Zato je mnogima cilj da unište brak i obitelj jer bi na taj način uništili temelj vjere. Povijest je pokazala da su to uzaludni pokušaji koji će na kraju propasti. Stvorenje traži stvoritelja i tu težnju nitko i ništa ne može ispuniti osim Boga i vjere u Boga. Medicina i prirodne znanosti svakodnevno svjedoče savršenstvu koje ne mogu objasniti a i neće dok im ne bude dato.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije