U ponedjeljak 20. ožujka Večernji list bit će domaćin velike konferencije HRVATSKA KAKVU TREBAMO na kojoj otvaramo raspravu o najvažnijim problemima zemlje i nudimo prijedloge u kojem se smjeru trebamo razvijati idućih godina i desetljeća. U radu konferencije sudjeluje gotovo cijeli državni vrh te niz stručnjaka s kojima ćemo ponuditi rješenja za ključne probleme u hrvatskom društvu, počevši od demografije, obrazovanja, gospodarstva do odnosa prema prošlosti. Svi će zainteresirani građani gotovo “iz prve ruke” moći dobiti uvid u sve rasprave koje će se voditi tijekom dana u kongresnim dvoranama hotela Esplanade. Na dan održavanja konferencije čitateljima Večernjeg lista darovat ćemo knjigu sastavljenu od niza eseja naših poznatih stručnjaka, a zainteresirani nas mogu pratiti i u izravnom prijenosu na internetskim stranicama Večernjaka te N1 televizije.
– Večernji list kao najutjecajnija medijska kuća nudi rješenja i za buduću hrvatsku strategiju – ističe glavni urednik Dražen Klarić.
Na nacionalni plan utječu i poslodavci
Hrvatska treba provoditi pronatalitetnu i, u skladu s potrebama na tržištu radne snage, imigracijsku populacijsku politiku, tvrdi demograf Anđelko Akrap, koji će uz predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića biti naš prvi panelist. Ne počnemo li provoditi politiku poticanja ravnomjernijeg razmještaja stanovništva, velika će područja ostati bez stanovništva. Državnu politiku moraju podržati i poslodavci koji zapošljavaju velik broj radnika te samim time imaju i znatan utjecaj na nacionalnu politiku, tako što će provoditi pozitivnu diskriminaciju zaposlenih koji imaju više djece.
Institucije i vlast ne smiju biti teret
Visoki troškovi javnog sektora, pod kojim se podrazumijevaju državne institucije, središnja i lokalna vlast te agencije i javna poduzeća, proizlaze najprije iz njegove hipertrofiranosti (velik broj zaposlenih, nerazmjeran snazi gospodarstva, koji se približava petini ukupno zaposlenih) te potkapacitiranosti, što državne službe čini opterećenjem umjesto učinkovitim javnim servisom građana. Kako izbjeći da politički sustav bude teret, pitanja su za predsjednika Sabora Božu Petrova, Davora Bernardića, Vladimira Šeksa, Peru Maldinija, Nenada Zakošeka i Krešimira Planinića.
Nova organizacija procesa učenja
Vrtić nikako ne bi trebao postati mjesto u kojem se djeca isključivo pripremaju za školu, već prije svega okruženje u kojem se igrom razvijaju različiti potencijali djece. Osnovnoškolsko obrazovanje potrebno je odmaknuti od krute predmetno-satne strukture i omogućiti školama fleksibilniju organizaciju procesa učenja i poučavanja, navodi jedan od naših esejista Boris Jokić koji će sudjelovati u raspravi na panelu o obrazovnju i digitalnom društvu zajedno s Pavom Barišićem, Dijanom Vican, Damirom Borasom, Ivanom Vidakovićem, Sašom Kramar i Hrvojem Balenom.
Pitanja povezana s okolišem pokazuju da je Hrvatska tek započela prelazak s linearne na kružnu ekonomiju
Izazov: subverzivna propaganda
Naši će protivnici protiv nas i naših saveznika koristiti subverzivnu propagandu. Bit će sve teže razlučiti pouzdane činjenice od izmišljenih informacija. Zbog toga će tradicionalna granica između vanjske i unutarnje sigurnosti postati sve mutnija te će biti teško odvojiti strane prijetnje od onih domaćih. Većina ključnih struktura već je uspješno uspostavljena, a i osobno sam se uvjerio kako dobro funkcioniraju zajedno, navodi bivši ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić, a u raspravi o nacionalnoj sigurnosti zemlje sudjelovat će još Mirko Šundov, Ante Kotromanović i Vlatko Cvrtila.
Cilj je prelazak na kružnu ekonomiju
Hrvatska svoje javne politike u području okoliša i klimatskih promjena prilagođava javnim politikama EU te formalno prilagođava povezane javne politike u području energetike. Međutim, izostaju kvalitetne strategije i provedbeni planovi koji bi te javne politike pretvorili u gospodarski razvoj i radna mjesta te poboljšanje kvalitete života građana. Pitanja povezana s okolišem pokazuju da je Hrvatska tek započela prelazak s linearne na kružnu ekonomiju, navodi Davor Škrlec, a u panel-diskusiji o energetici i ekologiji sudjelovat će još Goran Granić, Slaven Dobrović, Mirela Holy i Dejan Ljuština.
Od Hrvatske treba stvoriti brend
U budućnosti turizam treba biti samo jedan od elemenata koji definira brend “Hrvatska”. Hrvatska treba graditi prepoznatljiv krovni nacionalni brend čiji su elementi, osim turizma, i ljudi, kulturno i povijesno nasljeđe, političko i gospodarsko okruženje, kao i sve drugo što državu čini prepoznatljivom i privlačnom različitim ciljanim skupinama, ističe Katarina Miličević. Jedna od važnih poveznica trebala bi biti i s poljoprivredom budući da prirodni resursi omogućuju Hrvatskoj razvoj biljne i stočarske proizvodnje te održavanje velike biološke i krajobrazne raznolikosti.
Prehrambena je industrija jedna od većih industrijskih grana, a kako te dvije djelatnosti približiti reći će nam Katarina Miličević, Goran Buturac, Krešimir Ivančić, Željko Kraljičak, Gari Cappelli i Goran Jančo. Turizam i poljoprivreda stvaraju više od petine hrvatskog BDP-a.
Diplomati kao agenti za odnose s javnošću
Jedan od najmoćnijih suvremenih kanala komunikacije država sa svijetom jest javna diplomacija. Nije više dovoljno obraćati se samo dužnosnicima ili diplomatima neke zemlje. Treba pridobiti javno mnijenje te utjecajne pojedince i skupine u inozemstvu. Još 2000. Njemačka je promovirala novi koncept diplomacije u kojem suvremeni diplomat mora biti vrhunski agent za odnose s javnošću i gospodarstvo. Većina je uspješnih država na početku svoga uspona jasno definirala koje je njihovo željeno mjesto na svjetskom političkom i gospodarskom tržištu, što žele prodavati i po čemu žele biti poznate, navodi naš esejist Božo Skoko, a u raspravi sudjeluju i Ivo Lučić, Marija Pejčinović Burić, Vesna Pusić te Tvrtko Jakovina.
>> Hrvatska se ne smije bojati promjena ako želi uspjeti
Lijepo! ... Ipak, Hrvatska nema strategiju razvoja iz koje će biti jasno što će se raditi za 10, 15 ili 20 godina. To bi tek olakšalo školovanje i usmjeravanje građana, i ne samo mladih.