U svega pet godina, od 2015. do 2019., hrvatski vojni proračun narastao je oko 17 posto, a vojni proračun Srbije u istom razdoblju oko – 90 posto! Hrvatska je u 2015. tako na vojsku trošila oko 555 milijuna eura, Srbija 459 milijuna eura. Već 2017. Hrvatska troši 591 milijun eura, a Srbija se primiče Hrvatskoj i troši 559 milijuna eura. I onda se u 2018. događa potpuni preokret, Hrvatska počinje ubrzano zaostajati za vojnim trošenjem u Srbiji, naš je (realizirani) vojni proračun te godine bio 587 milijuna eura, manje od plana zbog prekida nabave borbenih zrakoplova, dok je vojni proračun Srbije znatno “skočio”, na čak 725 milijuna eura. Takav trend nastavljen je i ove godine, kada, prema rebalansu (opet utrošeno manje od plana, ovoga puta 35 mil. eura manje), hrvatski vojni proračun iznosi 647 milijuna eura, a onaj u Srbiji čak 877 milijuna eura.

8

U ZNAK ZAHVALE

Pripadnici HV-a počeli hodnju prema vojarni u Puli koja će nositi naziv 'Hrvatski branitelji Istre'

Ne treba se ‘paliti’ na Srbiju

Ovi podaci dokazuju ono što su vojni analitičari već isticali, činjenicu da se Hrvatska izuzetno sporo, “mic po mic” penje po vojnim izdacima pa je izložena i kritici NATO-a i SAD-a što ne uspijeva u kolektivnoj obvezi o trošenju dva posto BDP-a na vojsku. Računovodstvenim manevrom, po uzoru na neke druge zemlje članice, u ožujku ove godine Hrvatska je NATO-u prikazala da troši znatno više pa je uračunavanjem troškova vojnih mirovina postotak naglo “porastao” s 1,3% na 1,75% BDP-a. To je onda RH i podignulo na ljestvici zemalja članica, na solidno 11. mjesto unutar 28 članica (bez Makedonije).

Kako je rebalansom utvrđeno da ni ove godine MORH nije uspio potrošiti planirani iznos, u međuvremenu je Hrvatska pala na 1,68% BDP-a. U roku od iduća tri tjedna Hrvatska mora sastaviti konkretan “papir”, dokument koji će imati obligatornu snagu, a u kojemu će biti točno razrađeno kako i do kada će RH dostignuti onih 2% vojnih izdvajanja iz BDP-a. Računa se da bi s početkom nabave eskadrile borbenih zrakoplova i još jednom kvalitetnijom, a planiranom nabavom, primjerice 60-ak američkih oklopljenih vozila Bradley, koje bi nam SAD donirao, a mi platili 30 mil. eura za modernizaciju te nabavom još nekoliko helikoptera Black Hawk, Hrvatska i dostignula tih 2%, dakle trošila bi više od milijarde eura godišnje na vojsku.

18

MISTRAL 3

Srbija testirala novo naoružanje: 'Radi se o posljednjoj generaciji prijenosnih raketnih sustava kratkog dometa'

Problem je MORH-a što ne može nikakvom “računovodstvenom operacijom” približiti se drugom obveznom NATO-cilju, a to je da za modernizaciju i opremanje, dakle nabavu novih ili modernizaciju starih borbenih sustava, troši 20% vojnog proračuna, konkretno oko 150 milijuna eura godišnje. Premda službena Hrvatska nerado komentira jačanje vojnog trošenja u Srbiji, a nikako ne komentiraju nove, za javnost atraktivne vojne nabave zrakoplova MiG-29 i protuavionskih raketa Pancir S1 iz Rusije, i njima je valjda očito da skok od 90% u vojnom trošenju u susjednoj Srbiji nikako ne smije proći bez paljenja lampica za uzbunu u sustavu nacionalne sigurnosti RH. Prof. dr. Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnosno-obavještajna pitanja i dekan sveučilišta Vern, ne smatra da bi se sada Hrvatska trebala pod hitno “paliti” zbog ovakvog jačanja vojnog trošenja Srbije.

Smatra da prvo treba vidjeti strukturu tog porasta trošenja jer sav taj novac sigurno ne ide za isključivo vojne nabave, nego i za plaće i ostale troškove vojnog osoblja. Srbija dosta novca troši za modernizaciju starih vojnih sustava, a znatno manje za nabavu potpuno novih.

POVRATAK HV-a I U PULU

U Središtu za besposadne sustave radit će 140 vojnika

– U području sigurnosti bitna je varijabla – percepcija, a ona govori, gledaju li se ove brojke, da se Srbija priprema za nešto... – kaže Cvrtila. No, dodaje, “daleko je to od realnosti da je Srbija već znatno vojno nadmoćnija od zemalja u regiji, dakle ovaj proces mene previše ne zabrinjava, a očito je potreban Srbiji zbog unutarnje stabilizacije – kaže. Srbija će po završetku modernizacije borbenih zrakoplova sigurno početi trošiti još više novca, kao i Hrvatska kada napokon nabavi borbenu eskadrilu. Valja uzeti u obzir da autoritarni režimi imaju oslonac na državne simbole, vojsku i/ili policiju. Atraktivne vojne vježbe s Rusijom, “posudba” moćnog S-400, sve to jača narativ da Srbija postaje vojna sila, što u konačnici i nije istina, smatra Cvrtila.

Uskaču i druga ministarstva

No, bez obzira na to postaje li Srbija vojna sila ili ne, Cvrtila se slaže da Hrvatska jednostavno mora prionuti nabavi borbene eskadrile, ali i odgovarajućeg protuavionskog (PZO) sustava. Možda za rješavanje dvojbe naših stručnjaka o tome kakve su namjere susjedne Srbije valja uzeti u obzir i činjenicu da su analitičari iz Srbije, poput Aleksandra Radića u mjerenju vojnih izdataka pronašli i podatke da, kada se pojavi potreba za brzim vojnim nabavama, od francuskih PZO raketa Mistral do modernizacije MiG-ova 29, njihovu vojnom proračunu “uskaču” često u pomoć i druga ministarstva, te prelijevaju po nekoliko desetaka milijuna eura. To govori i da je ministarstvo obrane postalo ipak najvažnije ministarstvo u Vučićevoj Srbiji. Ne može se ne primijetiti, pogotovu kada je Hrvatska u pitanju, koja tradicionalno mora biti osjetljiva na ovakve vojne pomake u susjedstvu.

RUSKO ČUDOVIŠTE

FOTO Ukrajinci objavili fotografije 'Orešnika', pogledajte kako izgleda raketa koja uništava sve pred sobom

UŽAS KOD EGIPTA

Potonuo brod pun turista: Nestalo najmanje 45 ljudi, pokrenuta velika operacija spašavanja

Premium sadržaj

TRAGEDIJA ZABILJEŽENA KAMERAMA

Preživjeli su biblijsku katastrofu, a sad govore za Večernji list: 'Tada smo shvatili da je ozbiljno i da ljudi već umiru'

Šokirali javnost odlukom

Što smo naučili iz razvoda poznatog holivudskog para?

Tko bi rekao

Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu