Premijer Andrej Plenković podnio je u utorak Saboru izvješće o radu Vlade, no umjesto osvrta na isključivo prošlu godinu, najdugovječniji hrvatski premijer zastupnicima je ponudio pogled na sve što je zajedno sa svojim suradnicima napravio kroz protekli mandat i pol, dakle punih šest godina.
A osim isticanja uspjeha Vlade, poput rasta zaposlenosti i prosječnih plaća, mjera kojima je njegova vlada sačuvala radna mjesta kroz koronakrizu i povećanja socijalnih davanja za najugroženije, najavio je i neke nove korake. Između ostaloga da će se uvesti plaćeni obrok za svu školsku djecu u Hrvatskoj. Najavio je i povećanje minimalne plaće koje će Vlada utvrditi idućeg tjedna, i to sa sadašnjih 3750 na 4220 kuna neto.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pozdravlja tu najavu jer se, kaže, radi o značajnom povećanju, ali i upozorava kako ono ni izdaleka nije dovoljno za onoga tko od takvog primanja treba živjeti. Pritom ukazuje i na neke zamke koje za radnike na minimalcu krije procedura po kojoj se utvrđuje iznos minimalne plaće.
Ciljati viši iznos
– Treba reći da se radi o značajnom pomaku, no bit će zanimljivo vidjeti koliko će minimalna plaća iznositi u brutu. Vlada je i ranije činila pomake koji nisu bili mali. Minimalna bruto plaća za ovu godinu lani je, kada je utvrđivana, u bruto iznosu bila blizu 50 posto prosječne i nešto manja od 60 posto medijalne bruto plaće, što kao cilj navodimo i mi i Međunarodna organizacija rada.
Međutim, problem je u tome što se ona za svaku narednu godinu izračunava na temelju prosječne plaće u prvih sedam mjeseci tekuće godine. Kada je tako izračunata minimalna plaća je vrlo blizu ciljanom udjelu u prosječnoj i medijalnoj plaći, u trenutku kad kreće u primjenu padne ispod tog udjela jer prosječne plaće u međuvremenu narastu – objašnjava Sever.
Ističe kako je to posebno problematično u sadašnjim uvjetima visoke inflacije što, upozorava, minimalnu plaću čini neizdrživo niskom za one koji od nje žive. Ističe i kako je rast cijena puno brži kad je riječ o hrani, zbog čega su radnici na minimalcu na hranu prisiljeni trošiti i do 50 posto svojih primanja, zbog čega je uvjeren kako je Vlada u utvrđivanju minimalne plaće ipak trebala ciljati na viši iznos.
Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, ističe da je podizanje minimalne plaće nužno kako bi se očuvao standard zaposlenika u okolnostima rastuće inflacije. Naglašava pritom da broj zaposlenika na minimalnoj plaći kontinuirano pada te da poslodavci sami dižu plaće u skladu sa svojim mogućnostima.
– Prema nedavnoj anketi HUP-a, čak 88 posto privatnih tvrtki ove je godine povećalo plaće svojim radnicima i to u prosjeku za 10 posto. Da bi se plaće značajnije povećavale potrebno je dodatno porezno rasteretiti rad, prvenstveno kroz reformu poreza na dohodak – naglašava Weber. Iz premijerova govora izdvaja najavu da će se uskoro predložiti i poseban porez na dobit. Weber upozorava da je iznimno važno kako će Vlada formulirati taj prijedlog i podsjeća kako je preporuka Europske komisije da se takozvani porez na ekstraprofit primjenjuje samo na energetske tvrtke jer su neki segmenti energetskog sektora profitirali na visokim cijenama plina i električne energije.
— Ideje o tome da se porez proširuje na neke druge sektore iznimno su opasne jer mogu zaustaviti razvoj, povećati nezaposlenost i otjerati investitore iz Hrvatske. Za takve ideje nema ni podloge u poslovnoj realnosti. Vrlo je diskutabilno ulaziti u arbitrarne procjene izvora dobiti nekog poslovnog subjekta. Tvrtke su mogle povećati efikasnost kroz internu optimizaciju poslovnih procesa ili optimizaciju same proizvodnje i iz toga ostvariti veću neto profitnu maržu. To sigurno nije ekstraprofit – ističe Weber.
Stvar protokola
Saborska oporba, barem onaj dio koji je ostao u sabornici ne želeći sudjelovati u bojkotu kojem se pridružila većine oporbenih zastupnika, premijeru je zamjerila što se u svom govoru koncentrirao isključivo na pozitivne pomake u svojim mandatima, zanemarujući pritom probleme koji bi se mogli skrivati ispod tih uspjeha. Politička analitičarka Ankica Mamić kaže, međutim, kao je takav pristup uobičajen.
– Radi se o političkom pragmatizmu, tu nema nikakvog posebnog iznenađenja – smatra Mamić. Upozorava pritom da je riječ o izvješću koje se uobičajeno naziva govorom o stanju nacije i koje vlastima u starim demokracijama pruža šansu da tijekom mandata poprave rejting svojih opcija.
– Ovakva izvješća smisao imaju jedino ako vode porastu rejtinga. Primjerice, u SAD-u se u realnom vremenu prati kako na koju poruku predsjednika reagira biračko tijelo. Mogućnost za rast rejtinga u ovom slučaju ne vidim. Premijerov govor ovdje je više stvar protokola i eventualno bi mogao poslužiti za unutarnju mobilizaciju vladajućih, ukoliko za to ima potrebe – komentira Mamić.
>> VIDEO Najatraktivnije lokacije Adventa dobile koncesionare, otkriven i 'papren' iznos koji će Zagreb zaraditi!
oporezivati iznajmljivače apartmana, kojima to nije jedini izvor prihoda. udariti i porez na nekretnine, ukinuti komunalnu naknadu. porez na kuću gdje stanuješ u rangu dosadašnje kom naknade, a ostalo lupati ko u razvijenom svijetu, ozbiljnu poreznu stopu, jer je to, pazite, luksuz, i to svi znaju. kad riješimo taj problem, bit će lakše. napokon budu ljudi postali svjesni da su bogati, kad budu svake godine plaćali.