Goran Marić:

Čovjek probio rupu iz svog stana u napušteni državni poslovni prostor u centru Zagreba

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/7
18.01.2018.
u 15:57

SDP-ov Joško Klisović upozorava da iz prijedloga proizlazi ovlast da se ona imovina koja još uvijek nije razjašnjena u procesu sukcesije s državama bivše Jugoslavije stavi u ekonomsku upotrebu, odnosno da država da u zakup ili neke druge oblike djelovanja tu imovinu.

Iako su se danas svi zastupnici tijekom saborske rasprave o prijedlogu Zakona o upravljanju državnom imovinom složili da treba napraviti reda u upravljanju državnom imovinom, pokazalo se da većina ima svoje viđenje načina kako to postići.

U funkciju treba staviti 330 bivših vojarni na 50 milijuna četvornih metara zemljišta, 3.470 građevinskih zemljišta ukupne površine 429 milijuna četvornih metara, 3.860 poslovnih prostora, od kojih je 930 praznih, a 210 bespravno korištenih, 80 kampova, više tisuća stanova, garaža. Ministar državne imovine donosi odluke o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa, nekretninama te pokretninama procijenjene vrijednosti do 7,5 milijuna kuna, umjesto dosadašnjih do milijun kuna, dok u ostalim slučajevima odluku donosi Vlada.

Zapuštenost, bizantizam i rasipništvo riječi su s kojima je ministar državne imovine Goran Marić opisao zatečeno stanje državne imovine.

- Kod centra Ban jedan poslovni prostor, u srcu Zagreba, od 125 kvadrata, godinama je prazan i nakon očevida utvrdimo da je susjed u jednom privatnom jednosobnom stanu probio zid otvora 2,5 do 3 metra, visine 3 metra i spojio se s tim poslovnim prostorom. To je samo jedna slika, takva je cijela gotovo Hrvatska. I nitko ništa nije poduzeo – čudi se Marić te dodaje kako je spomenuti prostor opet odvojen te će se raspisati natječaj za njegov najam, kao što će se raditi i sa svom državnom imovinom.

SDP-ov Joško Klisović upozorava da iz prijedloga proizlazi ovlast da se ona imovina koja još uvijek nije razjašnjena u procesu sukcesije s državama bivše Jugoslavije stavi u ekonomsku upotrebu, odnosno da država da u zakup ili neke druge oblike djelovanja tu imovinu.

- Ovim zakonom se ne zadire u vlasničke odnose, uopće, postoji samo izbor ostaviti ovako ili to riješiti na ovakav način – kaže ministar Marić te dodao kako, kad je riječ o imovini RH na području bivših republika, Hrvatski nitko nije ni pitao o vlasništvu.

- Što se dogodilo s 400 prodajnih prostora samo Borova, Šimetskog, INA-ih crpkama po Srbiji, Crnoj Gori, BiH i ostalim? Rasprodano je sve, a mi nećemo to raditi, u vlasničke odnose dok se ne riješe imovinskopravni odnosi nitko neće dirati – objašnjava ministar Marić.

Nezavisni Vlaho Orepić kaže da je čitav niz objekata pravo ruglo, posebice na moru, ali i apelira da se nikako ne smije pogodovati nekorektnom stjecanju vlasništva nad takvom imovinom. Mostov Tomislav Panenić traži da registri nekretnina budu javni.

- Evidencija Ministarstva državne imovine je javna i bit će javna dok sam ja ministar. Sve odluke koje donese Ministarstvo državne imovine su javne i bit će javno objavljene – zaključuje ministar Marić.

Pogledajte aktualno prijepodne 7. sjednice Sabora:

1/24

Komentara 5

SI
siskic
22:13 18.01.2018.

to će marić dobro rasporediti. što vrijedi dati će zemljacima..rođacim i kumovima...a što ne vrijedi, e to će javno objaviti na prodaju.

SI
siskic
22:14 18.01.2018.

to će marić dobro raspodjeliti. što vrijedi dobiti će zemljaci..rodijaci i kumovi. što ne vrujedi to će objaviti na prodaju...

Avatar yumamic
yumamic
14:39 19.01.2018.

Je li Marić prijavio to probijanje zida institucijama?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije