Do prije samo desetak godina u Hrvatskoj se malo znalo o šparogama kao povrću od kojega se pripremaju najrazličitija ukusna jela po restoranima širom svijeta. O njoj se u najvećoj mjeri znalo kao o povrtlarskoj kulturi koju se u proljeće ide brati u Njemačku da bi se nešto zaradilo. U međuvremenu je šparoga postala raširena po cijeloj Hrvatskoj, a samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji njome je zasađeno više od 120 hektara. U cijeloj Hrvatskoj je do 200 hektara pod šparogama. Uzgojem šparoga bavi se i Đuro Krznarić (70) iz Rokovaca, koji ih od 2012. godine sadi na 2,2 hektara. Kaže da je do tada sadio kukuruz i pšenicu, ali da je s godinama vidio da je šparoga kao kultura znatno isplativija.
Bitka s korovom i nametnicima
– Isplativija je od kukuruza ili pšenice, ali i zahtjevna kao kultura. Riječ je o stalnom nasadu koji zahtijeva puno posla. Iskreno, na početku smo mislili da neće biti toliko radova oko nje, ali ubrzo smo vidjeli koliko posla zahtijeva borba s korovom i nametnicima, održavanjem zemlje i njezinom pripremom za sljedeću godinu... Ako želite dobar prinos, kvalitetnu šparogu i zaradu, onda se mora i raditi – objasnio je Krznarić.
I na njegovu polju u tijeku su posljednji ovogodišnji dani berbe šparoga koja počinje krajem ožujka ili početkom travnja. U samo jednome danu, ako je vrijeme toplo i zemlja zagrijana, šparoga izraste desetak centimetara. Stabljika se mora istoga dana ubrati jer, ako procvjeta, više ne može u prodaju. Ako su vremenski uvjeti idealni, ima dana kada se u polje mora i dva put dnevno.
– Tijekom 2018. godine, koja je bila idealna, imali smo 5,7 tona po hektaru. Ova je bila vremenski lošija, a bilo je i mraza, pa će prinosi biti oko četiri tone, što je također dobro. Prošle su one „hit godine“, ali i dalje je dobro – rekao je Krznarić.
Na njegovu polju desetak radnika bralo je šparoge i stavljalo ih u plastične gajbe, nakon čega sve to ide u sortirnicu i pakirnicu, a odatle na tržište.
– Ovo mi je prva godina da berem šparoge. Na polju smo svaki dan po četiri-pet sati. Tu smo i po suncu i po kiši ako nas uhvati, ali stabljike se moraju pobrati ili će propasti. Najgore je za leđa, ali izdržimo – kratko nam je rekla Martina Devčić (21).
Od alata koristi se specijalan metalni pomagač koji je naoštren na vrhu tako da stabljika šparoge upadne unutra i samo bude odsječena. Radnici na Krznarićevu polju koriste i njegov izum koji im pomaže u branju i transportu, a za koji je ideju dobio na YouTubeu. Riječ je o „vozilu“sa sjedalicom, tako da radnik sjedi i bere šparoge koje potom ubacuje u plastične gajbe. Kada ih napuni, stavlja ih iza i tako prenosi.
Dobra za jetru, bubrege...
Kako su rasli nasadi šparoga, rasla je i priprema ovoga povrća po kućanstvima pa su recepti sa šparogama postali neizostavan dio brojnih kuhinja. Od šparoga se prave juhe, specijaliteti s mesom, salate, pizze... Šparoga se i kiseli pa služi i kao salata.
– Šparoge su iznimno zdrave za normalan rad jetre, bubrega i pluća, a odlične su i za dijetalnu prehranu oboljelih od dijabetesa. Pomaže i kao prevencija srčanih bolesti. Prepuna je vitamina – kaže Snježana Bartulović.
Veliku ulogu u sve većim površinama pod šparogama ima i zadruga Vinkovačka šparoga, osnovana 2013. godine. Danas ona broji 15 zadrugara i četiri kooperanta, koji svi zajedno obrađuju više od 40 hektara zasađenih šparogom. Upravitelj zadruge Branko Horvat kaže da je prve stabljike šparoge u županiju donio Marko Hervojević, koji je danas predsjednik Skupštine zadruge, te da od tada površine pod tim nasadima iz godine u godinu rastu. Dobri rezultati i zarada pridonijeli su tome da su neki prestali s uzgojem pšenice i kukuruza te prešli na šparoge. Ima i onih koji se nisu ni bavili poljoprivredom, a danas se bave uzgojem šparoga. U Hrvatskoj se najviše uzgaja mary washington vrsta šparoge koja je zelene boje. Domaći uzgajivači kažu kako je to radi sunca i da naše šparoge imaju samim tim više vitamina.
– Po hektaru zasađenom šparogom dobit ide do 25.000 kuna, no boljih godina ona može biti i veća. Drugim riječima, ova kultura je 7-8 puta isplativija od pšenice. Cilj nam je individualne proizvođače dovesti u zadrugu jer bismo tada postali ozbiljan igrač na tržištu, a mogli bismo i zaštititi cijenu šparoge. Veliki nam je uspjeh to što nam je od 2017. godine Lidl strateški partner koji od nas otkupljuje više od 60 posto šparoga – kaže Horvat.
Čim se riješim puževa, nojeva, paulovnije, lješnjaka, borovnice, oraha... odmah prelazim na ovo.