Stravičan događaj iz Blata u kojem je na pješačkom prijelazu 33-godišnji vozač BMW-om pokosio sedmogodišnju djevojčicu pred očima njezina oca i sestre otkriva svu bijedu stanja na hrvatskim prometnicama. Sa sigurnosnog aspekta, naravno. Iz perspektive neupućenog promatrača, na cestama nam je priličan broj automobila premium marki, prometnice su većinom široke i po njima se može lijepo voziti. Dakle, sve štima.
No, drukčiju sliku daje pogled ispod karoserije hrvatskog voznog parka i vožnja cestom izvan užeg centra Zagreba, gdje su ceste loše, bez nogostupa, s pješačkim prijelazima koji se jedva naziru i često su iscrtani u zavoju. Tragedije poput ove mogle bi se spriječiti da se ne donose ishitrena rješenja i da je sigurnost građana i u praksi važnija od novca. Već dulje vrijeme upozoravamo da je porezni sustav u onom dijelu koji se tiče oporezivanja vozila loše postavljen.
Unose stare aute ‘s potpisom’
Ne penalizira se kupnja starih automobila, u Hrvatskoj su davanja gotovo najviša među članicama EU. Naš PDV i trošarina (krajem 2018. još je i porasla u onom dijelu koji se računa na temelju emisije CO2) građanima su jasan signal da je pametnije iz neke druge europske zemlje unijeti stariji automobil premium marke i platiti ga jednako ili manje nego što bismo u Hrvatskoj platili manji ili jednako velik automobil “običnijeg” proizvođača. Sa stajališta kupca, vozača, stvar je jasna: zašto ne bi za manje novca vozio automobil premium marke?! Malo je tko, međutim, svjestan činjenice da su automobili proizvedeni ove ili prošle godine puno sigurniji od automobila starih nekoliko godina. I ne govorimo ovdje o prastarim automobilima, jer se takvi više ni ne unose u Hrvatsku. Automobili lani uneseni u Hrvatsku bili su u prosjeku stari 7,18 godina, a u 2018. je u Hrvatsku unesen rekordan broj rabljenih automobila – čak 79.345. U prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je registrirano 20.949 rabljenih automobila iz unosa, 14% više nego u istom razdoblju lani. Istodobno pada broj novih vozila na našim cestama.
GALERIJA Ogorčeni stanovnici Blata blokirali promet na cesti gdje je poginula djevojčica
Nije nam poznat podatak koliko je star BMW kojim je nemaran vozač ubio djevojčicu, ali po činjenici da se auto nije zaustavio pred zebrom zaključujemo da nije nov. Naime, gotovo svi novi automobili, čak i gradski, čak i oni povoljnijih marki, imaju sustav automatskog kočenja u slučaju nužde. Taj sustav prepoznaje prepreku ispred automobila – bio to biciklist, pješak ili drugi automobil – te vozača upozorava zvukom i bljeskanjem, a potom i samostalno koči. U različitim automobilima sustavi su različito kalibrirani pa neki koče do potpunog zaustavljanja, neki usporavaju, neki reagiraju do određene brzine vožnje (najčešće 60 km/h), drugi koče pri svim brzinama. No svaki bi sustav autonomnog kočenja ili zaustavio automobil pred malom Gretom ili bi ga barem usporio do te mjere da se mogao izbjeći najgori ishod.
Olakšice na sigurnost
Proizvođači automobila već su dulje vrijeme svjesni da je vozač najslabija karika u cestovnom prometu. Vozač griješi, nepažljiv je. Svaka nova generacija automobila stoga je opremljena sustavima koji prepoznaju opasnost i reagiraju ako vozač ne reagira na vrijeme. I Europa je svjesna toga pa od 2020. svi novi automobili moraju imati sustav automatskog kočenja u nuždi, a uslijedit će i obveza ugradnje limitatora brzine.
No, Hrvatska je zapela u procijepu između onoga što mora i što može napraviti da bi nam ceste bile sigurnije. Ne mora, primjerice, u svoje zakonodavstvo uvesti porezne olakšice pri kupnji automobila s navedenim sigurnosnim sustavima, ali to može napraviti i tako može potaknuti građane da između starijeg nesigurnijeg i novog sigurnijeg auta odaberu onaj koji će uočiti dijete na zebri.
GALERIJA Mjesto prometne nesreće u Blato u kojoj je smrtno stradala djevojčica
novinarcicu ti si upucen ko Mara u krivi k. BMW koji je ubio djevojcicu je par godina star, a sustav automatskog kocenja na novim autima je standardna oprema samo ma premium markama