U saborsku proceduru ovih je dana stigao zajednički prijedlog dvaju odbora da se 21. listopada i formalno proglasi Nacionalnim danom bez mobitela u prometu. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu ovaj su prijedlog podnijeli na inicijativu Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a u obrazloženju ponavljaju argumente na koje je ova udruga više puta upozoravala.
Navodi se, tako, da je upotreba mobitela tijekom vožnje velik sigurnosni problem u svijetu te da se procjenjuje kako je ona četvrti uzrok smrtnosti na cestama. Države zbog toga ulažu mnogo u preventivne kampanje, kaže se u prijedlogu. Navodi se, zatim, da 31 posto vozača u Hrvatskoj koristi mobitel u vrijeme vožnje, da to čini i 33 posto biciklista. Ne zaostaju ni pješaci, kojih čak polovica telefonira ili piše SMS-ove dok prelazi prometnicu. Policija zbog toga na godišnjoj razini evidentira oko 39.000 prekršaja vezanih uz korištenje mobitela u prometu, no najporaznije je što 40 posto sudionika prometa, vozača, biciklista i pješaka izjavljuje kako se njihovo ponašanje ne bi promijenilo ni da se za telefoniranje u vožnji propišu drastične kazne.
Odbori zbog toga naglašavaju kako je nužno podizati svijest o opasnosti koje donosi ovakvo ponašanje u prometu, a jedan od načina da se ova tema približi građanima je, smatraju, i to da Nacionalni dan bez mobitela u prometu, koji se i sada obilježava nizom akcija, dobije i blagoslov s najviše zakonodavne razine.
U oči, međutim, bode činjenica da Sabor ne nalazi konkretne mjere kojima bi efikasno spriječio ovakvo protuzakonito ponašanje u prometu pa njihov prijedlog može izgledati kao da država odluči, primjerice, proglasiti Nacionalni dan bez ubojstava. Akcija odbora tim je čudnija kada se zna da je Sabor prije samo nekoliko dana na odlučivanju imao prijedlog novog zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je Ministarstvo unutarnjih poslova, valjda na temelju nekakvih prometnih statistika, predložilo strože kazne za korištenje mobitela u vožnji. MUP je tražio da se za ovu vrstu prekršaja propiše novčana kazna od 1500 kuna.
Protiv ovakvog rješenja ustalo je, međutim, troje HDZ-ovih zastupnika, Petar Škorić, Ljubica Maksimčuk i Josip Đakić. Bez obzira na opasnost koju sa sobom nosi “mobiteliranje” u prometu, ovaj je trojac zaključio da su predložene kazne previsoke za hrvatski standard. Većina je njihov amandman i prihvatila pa će se za ovaj prekršaj plaćati kazna od 1000 kuna, zbog čega ovakva inicijativa dvaju saborskih odbora sada pomalo izgleda kao pokušaj da Sabor, koji nije htio visokim kaznama ići na prekršitelje, problem sada namjerava riješiti promotivnom kampanjom. A ona se, nasuprot strožim kaznama, ipak doima kao “sveta vodica”.
Đakić i društvo; za naše standarde previsoke su vaše plaće, dnevnice i brojne pogodnosti. Kazne za postupke koji ugrožavaju druge sudionike u prometu su preblage. Ne postoji osoba na svijetu koja bi trebala biti dostupna svih 24 sata i odmah na poziv. U sva vozila bi trebalo ugraditi ometač-blokator signala - kakvo laprdanje dok voziš.