Piše: Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije

Zbog sankcija Rusija izgubila 25, a Europa 100 milijardi eura

Anvar Azimov
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
16.06.2016.
u 23:20

Trgovački i sankcijski ratovi, koji su u trendu, koriste se isključivo kao sredstvo nepoštene konkurencije radi istiskivanja rivala s tržišta

U Sankt Peterburgu danas, tijekom najljepšeg razdoblja godine, Bijelih noći, počinje 20. peterburški međunarodni gospodarski forum. Očekuje se da će na njemu sudjelovati više od 10 tisuća ljudi iz više od trideset zemalja – vodstvo najvećih kompanija, vodeći svjetski stručnjaci, čelnici država i vlada, a otvorit će ga glavni tajnik UN-a gospodin Ban Ki-moon te predsjednik Europske komisije gospodin Jean-Claude Juncker.

Veliki interes za ovaj događaj svjedoči da je došlo vrijeme za otvoren razgovor o razlozima stanja u kojem se nalazi svjetsko gospodarstvo: spori razvoj, stagnacija, prekomjerni rast zaduženja. Goleme su razlike u prihodima stanovništva.

Prema nekim procjenama, 60 najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje jednaku vrijednost bogatstva kao 3,6 milijardi najsiromašnijih. Posvuda je na djelu politizacija interesa užih grupa transnacionalnih korporacija i grubo kršenje postojećih pravila u svjetskom gospodarstvu. Trgovački i sankcijski ratovi, koji su u trendu u posljednje vrijeme, koriste se isključivo kao sredstvo nepoštene konkurencije radi istiskivanja rivala s tržišta. Uvjerljiv primjer su nametnuta trgovačka i gospodarska ograničenja Rusiji bez suglasnosti UN-a. Potpredsjednik SAD-a Joseph Biden u listopadu 2014. otvoreno je priznao da je Unija uvela sankcije Rusiji pod pritiskom Washingtona. Od tada je Rusija tijekom 2014. i 2015. izgubila, prema različitim procjenama, više od 25 milijardi eura, a države EU više od 100 milijardi. Od toga iznosa na hrvatske poljoprivrednike odnosi se više od 50 milijuna eura. Samo SAD nije pretrpio gubitak.

Tajnovita partnerstva

Paralelno se u svijetu stvaraju netransparentni ekonomski blokovi, i to u uvjetima neviđene konspiracije, poput Transpacifičkog (TPP) i Transatlantskog trgovinsko-investicijskog partnerstva (TTIP). Kao što je poznato, nisu predviđene nikakve rasprave o sadržaju ovih sporazuma prije njihova stupanja na snagu – ni s trgovinskim partnerima ni s vlastitim stanovništvom. Zar je to demokracija? Slobodno tržište? Poštovanje univerzalnih pravila Svjetske trgovačke organizacije (WTO)? Nemoguće je ignorirati stav i zabrinutost drugih zemalja, odnosno sudionika međunarodnih ekonomskih odnosa, uključujući Kinu, Indiju, Brazil ili Rusiju. Jer to znači izbijanje konflikata interesa prije ili kasnije. Samo gdje i kako će se onda oni rješavati ako sada budu potkopane temeljne vrijednosti WTO-a?

Malo tko vjeruje da će sadržaj TTIP-a biti u korist prosječnog stanovnika Europe. Dobar primjer za to je tzv. diversifikacija opskrbe energijom u Europi, radi koje se grade LNG terminali širom kontinenta za dobavu sjevernoameričkog plina.

U svom izvještaju početkom ove godine Europska komisija priznala je da je u uvjetima objektivno visokih troškova ukapljivanja plina (za razliku od niskih cijena dostave plina plinovodom) jedino administrativnim mjerama moguće povećati potražnju za LNG-om na regionalnoj razini. To je učinila Litva. Prisilila je domaće potrošače plina da plaćaju uvoz skupljeg LNG-a, u vrijednosti koja pokriva održavanje plutajućeg LNG-terminala. Zbog troškova za uvoz plina te unajmljivanja LNG-terminala iz Norveške, Litva plaća 440 dolara za 1000 kubika plina (bez cijene korištenja lučke infrastrukture), dok je prosječna cijena ruskog plina za nju u 2015. godini iznosila oko 280 dolara. Razliku su platili litavski državljani pod pritiskom svoje vlade. Druge zemlje EU neće postati iznimka, ali će zato u Sjevernoj Americi rasti vađenje plina.

Mi ne istupamo protiv SAD-a ili bilo koje druge „zapadne“ zemlje. U principu je obratno jer smatramo da jedna od najvećih svjetskih gospodarskih sila mora sudjelovati u raspravi i rješavanju nagomilanih problema, a pogotovo kada njezin državni dug iznosi gotovo 20 bilijuna američkih dolara (a to je pet puta više nego njezin godišnji proračun). Došlo je vrijeme za promjene. Nametanje sankcija o tuđi trošak, kršenje pravila tržišne ekonomije, guranje svoje nekonkurentne proizvodnje na strana tržišta – to je ponašanje prema vazalima, a ne partnerima.

Humanitarni prostor

Mi imamo drugi pristup. Aktivno i na osnovi ravnopravnosti pokušavamo izgraditi odnose sa svojim partnerima u interesu državljana, a ne transnacionalnih korporacija. Zauzimamo se za formiranje zajedničkog gospodarskog i humanitarnog prostora s tržišnom ekonomijom i jasnim pravilima igre od Atlantika do Pacifika. Kao dokaz ozbiljnosti naših namjera mogu služiti naše investicije i prirodna bogatstva, koje mi omogućavamo svim zainteresiranima. Na Peterburškom gospodarskom forumu 2015. godine bilo je potpisano 205 sporazuma čiji je ukupan iznos prelazio 4,8 milijardi eura.      

Komentara 59

Avatar superhik74
superhik74
03:30 17.06.2016.

U osnovi gospodin je rekao da su to u biti sankcije koje je imperij kaosa prisilio Europu da uvede sama sebi jer su izgubili 100 milijardi Eura, radeci u korist vlastite stete po naredjenju imperija koji iskljucivo proizvodi kaos i ratove sirom svijeta uglavnom daleko od svoje kuce iako posljedice tih ratova itekako placaju u sebe doma ali je za sada elita postedjena a za vlastite ih gradjane nije briga.

ST
stomugromova
07:18 17.06.2016.

LG terminal je još jedna nametnuta tema okupatora iz SAD.Napravit ćemo im terminal da bi oni mogli prodavati svoj skupi plin,kojeg inače nitko ne želi kupovati.SAD = korporacija koja izvozi korporativni terorizam.

LD
lopov drpiga
08:05 17.06.2016.

Evropa ne smije dozvoliti da Amerika vodi energetski rat s Rusima na teret evropskih građana. Ako odbacujemo moral i prihvaćamo omjer uloženog i dobivenog kao novu normu onda je ruski plin pravi izbor.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije