Jedan je veliki problem riješen, Turska je pristala ratificirati pristupanje Švedske u članstvo NATO-a, a drugo veliko pitanje summita u Vilniusu, o tome kako uvjerljivo obećati Ukrajini članstvo u savezu i pritom ne uvući NATO u izravni ratni sukob s Rusijom, tek ulazi u fotofiniš. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stiže na dvodnevni summit NATO-a u glavnom gradu Litve, a odmah po odlasku na put iz Kijeva poručio je da bi bilo "apsurdno" da saveznički sastanak na vrhu završi bez konkretnog roka za pozivanje Ukrajine u članstvo. Podulji komentar na Twitteru Zelenski je počeo tezom da u Vilnius dolazi zbog poštovanja Ukrajine prema NATO-ovim saveznicima, ali da "Ukrajina također zaslužuje poštovanje", dodao je.
Susret Milanovića i Zelenskog?
– Na putu u Vilnius primam signale da se o određenoj formulaciji (u nacrtu deklaracije summita, op. a.) raspravlja bez Ukrajine. I želio bih naglasiti da se tu govori o pozivanju u članstvo NATO-a, a ne o samom članstvu Ukrajine. Apsurdno je, i bez presedana, da se rok ne određuje ni za pozivnicu ni za članstvo Ukrajine, dok se istodobno dodaje nejasna formulacija o "uvjetima" čak i za pozivanje Ukrajine. Čini se da ne postoji spremnost ni za pozivanje Ukrajine u NATO ni za to da se ona učini članicom. To znači da se ostavlja prilika za cjenkanje o članstvu Ukrajine u NATO-u u pregovorima s Rusijom. A za Rusiju to znači motivaciju da nastavi svoj teror. Nesigurnost je slabost. I o tome ću otvoreno raspravljati na summitu – napisao je Zelenski.
VEZANI ČLANCI:
Hrvatsku na summitu predstavlja predsjednik Republike Zoran Milanović, a Vilnius će sutra, drugog dana summita, biti mjesto prve prilike za neformalni susret Milanovića i Zelenskog. Moguće je i da će se njih dvojica zaobići, ako jedan od njih baš želi zaobići drugoga, ali bit će to prva prilika da se barem pozdrave. No Milanović se, za razliku od svoje prethodnice Kolinde Grabar-Kitarović, već pokazao kao sudionik NATO-ovih summita koji se ne gura u prve redove za slikanje oko stola.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u izjavi novinarima na početku dvodnevnog summita bio je zadovoljan zbog dogovora koji je večer prije postigao s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoğanom i premijerom Švedske Ulfom Kristerssonom. "Ovaj je summit povijesni jer smo već sklopili sporazum koji osigurava da Švedska postaje punopravna članica saveza. To je dobro za Švedsku. To je dobro za Tursku. To je dobro za cijeli NATO. I dobro je za baltičku regiju", rekao je Stoltenberg. Baltičko more više nego ikad prije postaje "NATO-ovo jezero" nakon što su dvije tradicionalno vojno neutralne države, Finska i Švedska, zbog ruske agresivnosti prema Ukrajini odlučile pristupiti NATO-u.
Finska je već ušla, a Turska je više od godinu dana specifičnim uvjetima kočila Švedsku, no sada je postignut kompromis. Švedska se obvezala da će i nakon ulaska u članstvo nastaviti "protuterorističku suradnju" s Turskom i podržavati Turke na putu prema EU, a dio cijelog paketa postizanja kompromisa oko deblokade Švedske bio je i pristanak američkog predsjednika Joea Bidena na obnovu turskog ratnog zrakoplovstva modernijim verzijama borbenog zrakoplova F-16. Stoltenberg je, iako sretan zbog jednog riješenog problema večer uoči početka summita, svjestan da drugo veliko pitanje tek treba uspješno riješiti – pitanje kako se u deklaraciji summita izraziti o članstvu Ukrajine u NATO-u.
– Očekujem da će saveznici poslati jasnu i pozitivnu poruku o putu prema članstvu za Ukrajinu. Predložio sam paket od tri elementa s više praktične podrške, s višegodišnjim programom za osiguranje pune interoperabilnosti između ukrajinskih snaga i snaga NATO-a, što će Ukrajinu približiti NATO-u. Uspostavom Vijeća NATO-a i Ukrajine ojačat ćemo političke veze, sutra ćemo imati inauguracijski sastanak s predsjednikom Zelenskim. A zatim ćemo ukloniti zahtjev za Akcijski plan za članstvo. Time će se proces članstva Ukrajine iz procesa od dva koraka pretvoriti u proces od jednog koraka. Dakle, sve ovo poslat će pozitivnu i snažnu poruku – kaže Stoltenberg.
Francuska šalje rakete
Komentar Zelenskog protiv "apsurdnog" ostavljanja Ukrajine bez konkretnih koraka na putu prema članstvu vjerojatno se odnosi na Mađarsku, čiji je šef diplomacije Péter Szijjártó danas zadovoljno ustvrdio kako u predloženom nacrtu deklaracije summita nema konkretnog vremenskog rasporeda za ulazak Ukrajine u NATO. Deklaracija summita usvaja se konsenzusom, što znači da u njoj ne može biti ništa čemu se protivi makar jedna zemlja saveznica, a Mađarska je od početka ruske invazije oprezna i oprečna stavu goleme većine, ako ne i svih drugih saveznika. Mađarska je, skrivajući se iza Turske, ostala jedina od dvije zemlje koje još nisu ratificirale ni pristupanje Švedske NATO-u. Očekuje se da će i Orbán to ubrzati, sad kad je ubrzanje obećao Erdoğan.
Mnogi saveznici koriste ovu priliku u Vilniusu da najave novu bilateralnu vojnu potporu Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da njegova zemlja počinje s isporukom krstarećih raketa dugog dometa. Reuters javlja da je riječ o SCALP-u, dometa 250 kilometara, i da je to najdulji domet među svim zapadnim krstarećim raketama koje je Ukrajina dosad dobila. Riječ je o francusko-britanskom oružanom sustavu koji Britanci zovu "Storm Shadow". "Odlučio sam povećati isporuku naoružanja i opreme kako bismo omogućili Ukrajincima da imaju kapacitet za duboke udare. To je u skladu s našom doktrinom omogućavanja Ukrajini da brani svoj teritorij", izjavio je Macron.
VIDEO Broj mrtvih u raketnim napadima na Lavov u četvrtak popeo se na četiri
Izgleda da su protesti u Francuskoj urodili plodom, Macron je shvatio poruku.