O nedostatku liječnika kojih će, ako se u međuvremenu ništa ne promijeni nabolje, biti sve manje, upozorio je dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta akademik Davor Miličić. Njegov je fakultet upravo zbog toga u akademskoj 2009./10. godini broj studenata upisanih na prvu godinu medicine sa 240 povećao na 300. Te godine s mjerodavnim Ministarstvom obrazovanja potpisali su ugovor kojim se ministarstvo obvezalo plaćati povećane materijalne troškove te financirati otvaranje potrebnih novih radnih mjesta. No svoj dio obveze ministarstvo nije ispunilo.
– Nedostaje nam asistenata i nastavnika. Tražimo da ministarstvo napravi iznimku i dopusti zapošljavanje potrebnih stručnjaka. U suprotnom nećemo moći još dugo izdržati. Ovo nije ucjena, nego upozorenje – kaže akademik Miličić. Broj upisanih studenata u prvu godinu studija ove akademske godine povećao je i splitski Medicinski fakultet.
– Upisali smo 15 studenata više nego prijašnjih godina i 20 više na studiju na engleskom jeziku. Ukupno 140 studenata optimalno je za Split – kaže dekan Medicinskog fakulteta u Splitu Dragan Ljutić.
Uzbuna u Slavoniji
Riječki i osječki medicinski fakulteti tek se spremaju za povećanje broja upisanih brucoša. – Zadnje dvije, tri godine povećao se interes za Medicinski fakultet jer su mladi postali svjesni da će nakon završenog studija imati priliku zaposliti se. Poznato je da liječnika nedostaje u Hrvatskoj i u zemljama Europske unije – komentirao je rektor Riječkog sveučilišta i profesor na Medicinskom fakultetu Pero Lučin. Manjak liječnika najizraženiji je u istočnoj Slavoniji.
– Godinama već upisujemo 70 studenata plus deset na kvoti za strance. Nemamo prostorne uvjete, ali bi prema nekim procjenama naš fakultet, da bi zadovoljio potrebe tržišta, trebao godišnje upisivati 150 do 200 studenata – kaže dekan osječkog Medicinskog fakulteta Aleksandar Včev.
Liječnik se stvara dugo
Dodaje da se u cijeloj Hrvatskoj upisuje premalo studenata medicine. On i njegovi kolege upozoravaju da će, kad se riješi prostorne probleme, ostati manjak kadrova u koje država mora investirati.
– Ne vidim namjeru države da poveća financiranje, ali o tome moramo razgovarati jer za stvaranje dobrog liječnika treba vremena – upozorava Lučin. Iako se posljednje dvije, tri godine interes za medicinu, koji je jedno vrijeme bio znatno pao, polako vraća, ipak nije ni približan onom koji je za tim studijem postojao prije petnaestak ili dvadeset godina. – Tada je bilo 4-5 puta više kandidata nego se upisivalo studenata – prisjeća se Miličić.
Opadanje zanimanja za medicinu rezultat je dugotrajnog i teškog studija, ali i potplaćenosti profesije u cijelosti. Akademik Miličić i rektor Lučin upozoravaju da ćemo liječnika imati još manje nakon pristupanja EU jer će mnogi posao pronaći u europskim zemljama u kojima ih također manjka. Sve to moglo bi dovesti do znatnog pada kvalitete našeg zdravstva i situacije da liječnike moramo uvoziti.
>>Studenti će kroz praksu popraviti zdravstvenu sliku populacije
To je onaj koji ima sina s vaginom ! sina s vaginom !