Na ukrajinskim prvim linijama se odvija "žestoka bitka", prema riječima zamjenika ministra obrane, dok kijevski borci također počinju izvoditi protuofenzivne napade u jugoistočnim dijelovima zemlje. Saveznici u NATO-u nastavljaju obećavati svoju potporu Ukrajini.
Video: Ukrajinska zastava vijori se nad novooslobođenim selom, potvrđujući da Ukrajina napreduje
TIJEK DOGAĐAJA:
23:16 - Češki predsjednik Petr Pavel u četvrtak je rekao da obavještajne službe radi sigurnosti trebaju nadzirati Ruse u zapadnim državama jer je riječ o građanima zemlje koja je u ratu s Ukrajinom. Novi češki predsjednik, bivši general NATO-a, usporedio je tu situaciju sa stanovnicima japanskog podrijetla koji su živjeli u SAD-u tijekom Drugog svjetskog rata.
"Sve Ruse koji žive u zapadnim zemljama treba pratiti znatno više nego prije jer su građani nacije koja vodi agresivni rat", rekao je Pavel za praški ogranak Radija Slobodna Europa koji financiraju Sjedinjene Države. „Može mi biti žao tih ljudi, no u isto vrijeme, kad gledamo u prošlost, u vrijeme početka Drugog svjetskog rata, cijela japanska populacija u SAD-u također je bila pod strogim režimom nadzora. To je jednostavno cijena rata“, rekao je češki predsjednik koji je na vlast stupio u ožujku.
Novinari su ga pitali što misli pod „nadzorom“, a Pavel je rekao da govori o „sigurnosnim službama“. Oko 120 tisuća stanovnika japanskog podrijetla tijekom Drugog svjetskog rata stavljeno je u logore kako bi bili pod nadzorom američkih vlasti. Američki predsjednik George Bush se zbog toga ispričao Japanu 1991. godine.
Pavel je u travnju posjetio Ukrajinu, a u četvrtak je rekao da od skupa NATO-a u srpnju u Vilniusu očekuje jasnu podršku članstvu te zemlje. "Čvrsto sam uvjeren da će svi čelnici shvatiti kako je prisutnost Ukrajine u NATO-u i Europskoj uniji vjerojatno jedino jamstvo za osiguranje stabilnosti u ovoj regiji, za jačanje i NATO-a i EU-a te odvraćanje ruske agresivne politike“, kazao je.
"Vidim da se brojne zemlje slažu oko dugoročnog plana potpore Ukrajini koji se neće temeljiti na jednokratnim doprinosima, već na pažljivo planiranoj dugoročnoj proceduri", dodao je. Češka, članica NATO-a s 10,8 milijuna stanovnika, značajno pomaže Kijevu na humanitarnom i vojnom planu – primila je gotovo pola milijuna izbjeglica iz Ukrajine.
21:45 - Čečenski borci su raspoređeni u ruskoj regiji Belgorod koja graniči s Ukrajinom kako bi se spriječili napadi iz "ukrajinskih sabotažnih skupina", rekao je čečenski vladar Ramzan Kadirov.
Prošlog mjeseca Belgorod je izvijestio o nizu prekograničnih upada pro-ukrajinskih ruskih skupina koje sebe nazivaju protivnicima Vladimira Putina. Kadirov je kazao kako su borci iz bataljuna Zapad-Akhmat upućeni u pogranično selo Nehotepka i nadzorni punkt u Grajvoronu, mjestu prekograničnog napada u svibnju.
VEZANI ČLANCI:
"Stanovnici teritorija uz granicu s Ukrajinom mogu biti mirni... Tko god zadire u naše granice, dobit će munjevitu reakciju", kazao je Kadirov.
19:34 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je kako područja bojišnice ''svjedoče žestokim borbama'' nakon dugoočekivanog početka protuofenzive. Ukrajinske snage "su na dobitku" dodao je.
Također je kazao kako će ministri obrane i industrijski partneri razmotriti načine daljnjeg povećanja obrambene proizvodnje. Glavni tajnik NATO-a također je kazao kako opći standard da zemlje NATO- a troše 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obranu "nije gornja granica, već minimum za ulaganje u našu zajedničku sigurnost". Osim toga, Stoltenberg je otkrio kako su ukrajinski piloti trenutno na obuci za letenje zrakoplovima F-16.
Saveznici u NATO-u tek se trebaju dogovoriti o isporuci takozvanih američkih boraca četvrte generacije Ukrajini, ali Jens Stoltenberg je rekao da je obuka ukrajinskog osoblja u tijeku. - Činjenica da je obuka započela pruža nam mogućnost da se također odlučimo isporučiti avione, a zatim će piloti biti spremni za njihovo letenje - poručio je.
18:13 - Vladimir Putin razgovarao je s alžirskim predsjednikom Abdelmadjidom Tebbouneom, koji boravi u državnom posjetu Rusiji, izvijestilo je tijekom četvrtka rusko ministarstvo vanjskih poslova. Predsjednik Tebboune započeo je u utorak trodnevni državni posjet Rusiji čiji je cilj jačanje odnosa "prijateljstva i suradnje" na poziv Putina.
🇷🇺🤝🇩🇿 President Vladimir Putin held talks with President of Algeria @TebbouneAmadjid, who is in Russia on a state visit.
— MFA Russia 🇷🇺 (@mfa_russia) June 15, 2023
💬 Vladimir Putin: #RussiaAlgeria interaction is truly multifaceted and has a tangible potential for further development.https://t.co/sDgYfa1JJ5 pic.twitter.com/Sy9pLtDwQu
17:10 - Koordinirana i učinkovita pomoć saveznika od presudne je važnosti u trenutku aktualne ukrajinske protuofenzive, rekao je u četvrtak u Bruxellesu ministar obrane Mario Banožić. Ministar Banožić sudjelovao je na redovitom 13. sastanku Obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu koji je održan na marginama sastanka ministara obrane država članica NATO-a u Bruxellesu.
Sastanak je otvorio ministar obrane SAD-a Lloyd Austin II, istaknuvši važnost kontinuirane potpore saveznika i partnera Ukrajini te brze dostave ključne vojne opreme na bojišnicu. Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov obavijestio je sudionike o aktualnoj situaciji na bojištu te još jednom apelirao na pružanje žurne materijalne vojne pomoći Ukrajini.
POVEZANI ČLANCI:
Ministar Mario Banožić rekao je kako Hrvatska dosljedno i u skladu s potrebama i mogućnostima pruža potrebnu podršku Ukrajini. "Koordinirana i učinkovita pomoć saveznika od presudne važnosti u trenutku aktualne protuofenzive ukrajinske vojske“, rekao je Banožić.
Na sastanku su ministri zemalja sudionica i predstavnici Europske unije i NATO-a razmijenili aktualne informacije o donacijama Ukrajini, navodi se u priopćenju.
17:05 - Ako Rusija izgubi protuofenzivu, u konačnici će izgubiti i rat, rekao je Volodimir Zelenski. Moskovske snage zbog toga pružaju tako "čvrst otpor", dodao je za NBC. Zelenski je otkrio da su vijesti s prvih linija "općenito pozitivne, ali situacija je vrlo teška". Protuofenziva je jednako važna za Ukrajinu, koja bi mogla izgubiti zapadnu potporu ako ne postigne dovoljno da opravda milijarde funti koji su donirali njezini saveznici.
17:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je pozvao Švicarsku da dopusti uvoz njezinog naoružanja u Ukrajinu, rekavši da je to ključno borbi protiv ruske invazije. "Znam da u Švicarskoj traje rasprava o izvozu ratnog materijala za zaštitu i obranu Ukrajine. To bi bilo ključno“, rekao je Zelenski u obraćanju ukrajinskom parlamentu putem videoveze. "Potrebno nam je oružje da vratimo mir u Ukrajinu“, dodao je.
Švicarska ima dugogodišnju politiku zabrane ponovne prodaje švicarskog oružja zemljama u sukobu. Srednjoeuropska država krajem prošle godine uvela je embargo na prodaju streljiva i Rusiji i Ukrajini. To je pitanje potaknulo raspravu u Švicarskoj koja pokušava održati ravnotežu između svoje tradicionalne politike neutralnosti i brige za europsko susjedstvo i domaću proizvodnju naoružanja.
GALERIJA Prekinuto djetinjstvo: Žrtve brutalne ruske agresije
Zelenski joj je zahvalio na pridruživanju europskim sankcijama protiv Rusije i pozvao da bude domaćin svjetskog skupa o miru. "Vrlo je važno pokazati solidarnost jer ove sankcije pomažu da stanemo na kraj agresiji“, rekao je ukrajinski predsjednik, naglasivši kako se sankcije trebaju osnažiti. "Htio bih vas pozvati da održite globalni skup za mir. Tu možete preuzeti vodeću ulogu i koristiti svoju nacionalnu ekspertizu“, rekao je Zelenski.
Njegovo obraćanje potaknulo je tenzije u parlamentu nakon što je desna Švicarska narodnog stranka ocijenila da se tim govorom krši neutralnost zemlje.
13:41 - Ruski tenkovi u Ukrajini bit će ranjivi sa svih pozicija, "čak i tamo gdje je oklop najdeblji", rečeno je Newsweeku, budući da nova izvješća sugeriraju da bi SAD mogle opskrbiti Kijev tenkovskim streljivom s osiromašenim uranijem.
Neimenovani američki dužnosnici rekli su za The Wall Street Journal u ponedjeljak da Washington namjerava poslati streljivo s osiromašenim uranijem u Ukrajinu, koje bi se ispaljivalo iz tenkova Abrams koje su osigurale SAD. SAD se obvezao poslati 31 glavni borbeni tenk Abrams, a očekuje se da će stići u ratom razorenu zemlju na jesen.
Ne postoje značajne prepreke za slanje streljiva s osiromašenim uranijem od strane SAD-a, rekao je viši dužnosnik administracije.
Streljivo s osiromašenim uranijem se koristi u mnogim oružanim snagama, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Gušće je od olova i kada udare u metu postaju probojniji. To je kinetičko streljivo, koje ne eksplodira, ali probijaju oklop tenka kada se ispale velikom brzinom i mogu se koristiti za napad na neprijatelje na većoj udaljenosti. Oni se ne bi ispaljivali iz ukrajinskih tenkova iz sovjetske ere, kažu stručnjaci, i vjerojatno bi bili kompatibilni samo s vojnim vozilima zapadne proizvodnje.
13:16 - Ruske snage uspješno su pogodile pogone za proizvodnju bespilotnih letjelica u Ukrajini koristeći visokoprecizno oružje dugog dometa, priopćilo je u četvrtak rusko ministarstvo obrane, prema državnoj novinskoj agenciji RIA.
Ministarstvo je također priopćilo da je ruska protuzračna obrana presrela pet raketa HIMARS koje su proizvele SAD i oborila 25 dronova, također je izvijestila novinska agencija TASS. Ove tvrdnje nisu neovisno provjerene, javlja Guardian.
12:42 - Rusija će održati izbore na okupiranom teritoriju. Rusko središnje izborno povjerenstvo priopćilo je da će se glasovanje održati 10. rujna za guvernere Donjecka, Luhanska, Zaporižja i Hersona, izvijestili su državni mediji.
Regije nisu u potpunosti okupirane od strane Rusije, a Zaporižje i Donjeck dvije su žarišne točke ukrajinske protuofenzive.
Unatoč tome, voditeljica izbora Ella Pamfilova rekla je za Tass da rusko ministarstvo obrane i Federalna služba sigurnosti smatraju mogućim održavanje glasovanja u rujnu. Rusija je u rujnu prošle godine provela ono što je nazvala referendumima u okupiranim područjima Ukrajine koje su Kijev i Zapad osudili kao nezakonite i prisilne.
12:13 - Kremlj je zaprijetio da će okončati ugovor o žitu u Crnom moru koji je vitalan za neke od najsiromašnijih populacija svijeta. "Da budem iskren, ne vidimo nikakve posebno pozitivne izglede", rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov. Sve što je dogovoreno u vezi s nama nije ispunjeno, dodao je..
Rusija je neko vrijeme sumnjala u dogovor, osobito nakon što je početkom ovog mjeseca dignut cjevovod za transport gnojiva amonijaka iz Rusije preko Ukrajine. Rusija je okrivila "ukrajinsku diverzantsku grupu", dok je Ukrajina optužila Moskvu da je odgovorna.
Dogovor o žitaricama, koji istječe za nešto više od mjesec dana, osigurava siguran koridor za izvoz nekih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine preko Crnog mora u zemlje s nižim prihodima, snižavajući cijene hrane.
VEZANI ČLANCI:
11:55 - Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) uhitila je stanovnika južne regije Bryansk za kojeg je rekla da je prikupljao podatke o snagama sigurnosti u područjima koja graniče s Ukrajinom, javlja ruska državna novinska agencija Tass. Odvojeno, navodi se, FSB je uhitio dvojicu muškaraca u južnom Stavropoljskom kraju zbog sumnje da su planirali dići u zrak sjedište ministarstva unutarnjih poslova u gradu Pjatigorsku. Novinska agencija RIA rekla je da se vjeruje da su dvojica muškaraca pristaše militantne skupine Islamska država, prenosi Reuters.
11:50 - Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da se Rusija namjerava vratiti Vijeću sigurnosti UN-a zbog istrage o eksplozijama plinovoda Sjeverni tok. U međuvremenu, Kremlj je optužio Australiju za "neprijateljstvo" i za "rusofobnu histeriju" nakon što je odbila dati odobrenje za svoje planove za izgradnju novog veleposlanstva u Canberri, prenosi Reuters.
10:58 - Šef UN-ove službe za nuklearni nadzor započeo je inspekciju najveće europske elektrane, koja je trenutno pod ruskom okupacijom, rekao je Mihail Uljanov, ruski predstavnik za međunarodne organizacije u Beču.
Rafael Grossi u posjetu je Zaporižju (ZPP) kako bi utvrdio utjecaje rušenja brane Kahovka na rashladne kapacitete u nuklearnom postrojenju.
10:45 - Dijete je ubijeno u ukrajinskom granatiranju u južnoj regiji Herson, koja je djelomično pod ruskom kontrolom, javlja Reuters pozivajući se na novinsku agenciju Tass. Herson je jedna od četiri regije za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala od Ukrajine prošle godine, iako njezine snage ne kontroliraju u potpunosti teritorij.
9:49 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je u srijedu zatražio da se njegovu zemlju ubrzo primi u NATO, naglasivši kako bi pristupanjem Ukrajine NATO bio još snažniji. Zelenski je kazao kako je razgovarao s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom u srijedu o srpanjskom samitu NATO-a u Vilniusu.
"To je trenutak u kojemu treba u potpunosti razbiti ruske predodžbe da ih se netko u NATO-u još uvijek boji", kazao je u Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
"Takve pretpostavke potiču agresivne ambicije Rusije. Moramo ih i možemo neutralizirati", dodao je.
Ukrajinski predsjednik smatra kako će ukrajinsko pristupanje NATO-u ojačati taj vojni savez. Zelenski je također govorio o pripremama za konferenciju o obnovi Ukrajine u Londonu, istaknuvši kako će obnoviti svaku ruševinu u zemlji.
"Kada ruševine nestanu, ne gubi samo agresor, već sama ideja agresije", poručio je.
Ponovno je kritizirao nedovoljno provođenje sankcija protiv Rusije. Pritom je naveo primjer ruskog raketnog napada na Odesu.
GALERIJA Žestoki ruski napad na Odesu
9:31 - Govoreći u Bruxellesu, glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, rekao je da se ministri obrane sastaju u "kritičnom trenutku" u "opasnijem svijetu".“Ukrajina je pokrenula protuofenzivu, a ono što vidimo su žestoke borbe. Još je rano, ali također vidimo da Ukrajinci ostvaruju uspjehe i da je Ukrajina u stanju osloboditi okupiranu zemlju", kazao je glavni tajnik.
Ruska nuklearna retorika je "nepromišljena i opasna", rekao je glavni tajnik NATO-a.
VEZANI ČLANCI:
9:04 - Graničari su oborili ukrajinski dron iznad regije Gomel u Bjelorusiji, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko ranije je zaprijetio osvetom na "agresiju" na zemlju. Gomeljska oblast graniči s Černigovskom oblašću sjeverne Ukrajine.
8:25 - Sukob između Jevgenija Prigožina i ruskog establišmenta vjerojatno će doći do vrhunca 1. srpnja, prema britanskoj vojnoj obavještajnoj službi. Ovo je krajnji rok za naredbu ruskog ministarstva obrane, koju je izričito podržao Vladimir Putin, kojom se od neregularnih snaga zahtijeva da potpišu ugovore s ministarstvom, što je vođa Wagnera odbio.
U rijetkom trenutku prkosa Vladimiru Putinu Prigožin je jučer rekao da "nitko od Wagnerovih boraca nije spreman ponovno krenuti putem srama".
"Prigožinova retorika evoluira u prkos širim dijelovima ruskog establišmenta. 1. srpnja 2023., rok za potpisivanje ugovora dobrovoljcima, vjerojatno će biti ključna točka u svađi", izvijestilo je ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva
Uočena je promjena u Prigožinovom poštovanju ruskog predsjednika. Tijekom nekoliko mjeseci pokrenuo je "žestoku kritiku" na račun ruskog ministarstva obrane - u rasponu od pritužbi na njegovo vodstvo do opskrbe streljivom - ali do sada je pazio da se ne suprotstavi Putinu ni na koji izravan način.
Video: Napad na ruske haubice
7:23 - Čečenski čelnik Ramzan Kadirov rekao je u srijedu da je jedan od njegovih viših zapovjednika živ i zdrav, odbacivši izvješća da je ubijen ili ranjen u Ukrajini. Zapovjednik, Adam Delimkhanov, vodi čečensku diviziju ruske nacionalne garde i također je član ruskog parlamenta. Općenito ga se smatra drugim najvišim dužnosnikom Čečenije nakon samog Kadirova.
Kadirov, koji je na čelu Čečenije od 2007. i blizak je saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da je Delimkhanov "živ i zdrav te da čak nije ni ranjen".
Ranije u srijedu, ruski mediji, pozivajući se na parlamentarnu press službu, rekli su da je Delimkhanov ranjen u Ukrajini. Uslijedile su glasine na ukrajinskim kanalima društvenih medija da je čečenski zapovjednik ubijen u topničkom napadu u južnoj Ukrajini.
7:04 - Odesa je navodno bila meta ruskih napada tijekom noći, nakon što je već pretrpjela smrtonosni val u ranim jutarnjim satima u srijedu, javlja Guardian.
Ukrajinsko južno vojno zapovjedništvo objavilo je priopćenje u ranim jutarnjim satima u četvrtak, rekavši da Rusija napada "bespilotnim letjelicama", te da postoji "također prijetnja od raketnog napada", dok je stanovnicima savjetovano da odu u skloništa. Dužnosnici su kasnije rekli da su svih 20 dronova koji su napali na jugu uništile snage protuzračne obrane.
6:48 - Ruske krstareće rakete pogodile su dva industrijska kompleksa u središnjem gradu Krivij Rihu tijekom noći, rekao je Serhiy Lysak, guverner regije. Lysak je rekao da su udari prouzročili znatnu štetu, uključujući puknute plinovode. U poduzećima su izbili požari koje su spasioci već ugasili.” U napadu je ozlijeđen 38-godišnji muškarac koji je hospitaliziran.
Vojni dužnosnici rekli su da je Rusija tijekom noći lansirala četiri krstareće rakete. Jedna od raketa je uništena protuzračnom obranom, a ostale su pogodile industrijska postrojenja u regiji Dnjepropetrovsk. Ovo je drugi put da je Krivi Rih – rodni grad predsjednika Volodimira Zelenskog – na meti ruskih zračnih napada ovaj tjedan.
6:07 - U tijeku je "ozbiljan sukob" na ukrajinskim prvim linijama, rekla je u srijedu zamjenica ukrajinskog ministra obrane, opisujući opisujući to kao žestoki sukob.
"Imamo ofenzivu u nekoliko smjerova, ali neprijatelj također provodi ofenzivu u nekoliko smjerova. Dakle, od sada smo istovremeno u obrani i [u] ofenzivi, ali u različitim smjerovima", rekla je Hanna Maliar za ukrajinsku nacionalnu TV . Ruske snage pokušavaju zaustaviti ukrajinsku ofenzivu povećanjem granatiranja i zračnih napada, rekla je Maliar. "Također vidimo da neprijatelj aktivno koristi protutenkovske navođene projektile i samouništavajuće bespilotne letjelice u pokušajima da zaustavi našu ofenzivu i nanese različitu štetu." Ukrajinske trupe imaju "poteškoće" u napredovanju na jugu jer su "polja minirana", dodala je, rekavši da trupe napreduju "polako, ali sigurno".
VEZANI ČLANCI:
6:00 - Čelnica bjeloruske oporbe u egzilu Svetlana Tikhanovskaya upozorila je na opasnost prebacivanja nuklearnog oružja iz Rusije u u Bjelorusiji, nakon što je Aleksandar Lukašenko potvrdio da su prve bombe stigle u zemlju. Tikhanovskaya, koja je govorila za BBC u Varšavi, optužila je zapadne političare da "šute" o prvom raspoređivanju taktičkog nuklearnog oružja izvan Rusije od raspada SSSR-a.
Lukašenko je na ruskoj državnoj televiziji kada ga je voditelj zamolio da pojasni svoju izjavu - da je Bjelorusija već primila oružje, ranije nego što se očekivalo, on se nasmijao, kao da se njih dvojica šale. "Ne sve. Postupno", rekao je.
GALERIJA Pao dogovor između Putina i Lukašenka o datumu raspoređivanja nuklearnog oružja
Lukašenka se smatra ključnim saveznikom Rusije, a Bjelorusija je služila kao lansirna rampa za potpunu invaziju predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu u veljači 2022. U komentarima s očitom namjerom da uznemiri ukrajinske saveznike na Zapadu, Lukašenko je naglasio da su ruske bombe bile "tri puta jače" od onih koje su SAD bacile na Nagasaki i Hirošimu.
Dodao je da nije jednostavno zatražio nuklearno oružje od ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Tražio sam ih natrag", rekao je, tvrdeći da su mu bili potrebni za zaštitu od vanjske agresije - lažne prijetnje koju također koristi kako bi opravdao svoju represiju nad svim političkim protivnicima.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko kaže da neće oklijevati upotrijebiti rusko taktičko nuklearno oružje ako se suoči s činom agresije. Lukašenkov komentar u suprotnosti je s ranijim izjavama ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je rekao da će nuklearno oružje stacionirano u Bjelorusiji ostati isključivo pod kontrolom Moskve.
Lukasenko si sam daje na vaznosti, koga uopce interesira ruska pokrajina Bjelorusija pa da bi je napao?