Posao su s prvim danima srpnja počeli u Remetama i Markuševcu u Podsljemenu, a tijekom ljeta proširili na Maksimir i Gornju Dubravu. Raspodijelili su se na 2762 adresa sa svim potrebnim kontaktima i podacima, a na njima su, prema brojkama od kraja prošlog tjedna, obradili 2115 objekata, za što im je trebalo 6150 radnih sati. A s obzirom na to da je satnica 150 kuna bruto, posao je dosad stajao 922.500 kuna.
Stajat će 6,7 milijuna
Riječ je o pregledu potresom pogođenih kuća i zgrada čiji su se vlasnici prijavili za detaljnu procjenu financijske štete, a od podruma do tavana provjerili su ih inženjeri i arhitekti koje je angažirao Grad, podijeljeni u timove po dvoje. I pregledali su impresivan broj, no istovremeno i poražavajući jer za “pokriti” imaju još 28 tisuća objekata. Posve pojednostavljeno, to znači ovo: ako je u dva mjeseca obavljeno samo sedam i pol posto posla, cijeli bi postupak, nastavi li se tim tempom, mogao potrajati još barem dvije godine. Uzme li se u obzir da je za pregled jednoga objekta potrebno minimalno sat i pol vremena, kako nam kažu u Gradu, za posao će, pak, trebati izdvojiti otprilike 6,7 milijuna kuna. A zapelo je, kažu u Gradskom uredu za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, pod čijom je ingerencijom proces, zato što je puno angažiranih stručnjaka preko ljeta bilo na godišnjem odmoru, kao i vlasnici objekata koje je trebalo provjeriti. I svjesni su da posao ide mnogo sporije no što je poželjno, kažu, pa čine sve što mogu kako bi se priveo kraju u što skorijem roku. Proces pregleda, doduše, ne može se ubrzati jer se mora provjeravati svaka pukotina, a sve je potrebno i detaljno evidentirati fotografijama i upisom podataka u online aplikaciju.
– Financijska procjena štete na svakome objektu zahtjevan je posao koji jednom timu za očevid obiteljske kuće, što uključuje dolazak, pregled dokumentacije, fotografiranje, ispunjavanje zapisnika, upis podataka u aplikaciju, iziskuje između 90 i 120 minuta – kažu u Gradskom uredu za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša pa dodaju da zato pokušavaju “pojačati” broj angažiranih inženjera. U prvom “valu” zaposlili su ih 95, a shvativši da je to daleko ispod zadovoljavajućeg, javni poziv za novim kadrom ponovili su s rokom prijave do 30. srpnja. Na njega su se, kažu u uredu, javila 54 stručnjaka, od kojih je 50 zadovoljavalo kriterije, da su inženjeri građevine ili arhitekture te da imaju najmanje tri godine staža u struci.
– Grad će objavljivati javne pozive sve dok se ne angažira dovoljan broj inženjera za rad na terenu – napominju u mjerodavnom uredu.
Treba nam 500 ljudi
Filip Ćurko, predsjednik gradskog Povjerenstva za procjenu štete od potresa koji koordinira rad inženjera, pak, otkriva i s kojim bi brojem bio “najsretniji”. – Maksimuma nemamo, zaposlit ćemo sve koji se prijave i zadovolje kriterije. Ali “taman” bi bilo oko 500 stručnjaka, koliko ih je otprilike sudjelovalo u brzim statičkim pregledima – kaže Ćurko. Ističe i da brzina ovog postupka neće utjecati na tempo kojim bi Zagrepčani trebali dobiti financijsku pomoć na temelju netom izglasanog Zakona o obnovi, no da još nije poznato kojom će se točno procedurom to ostvariti.•
Posao procjene stete je kompliciiran i tehnicki vrlo zahtjevan. Zaposliti na tom poslu sve moguce slobodne inzinjere nece tu u biti nista promjeniti. 95% tih inzinjera nema pojma kako se procjena radi. Za izraditi valjanu procjeni treba puno iskustva i i tehnickog znanja. Osim ako se radi zadovoljavanja javnosti ne daje prilika svakome da radi nekakvu procjenu, koje ce procjene u biti biti neuporabljive jer ce rezultati biti daleko od stvarne stete. Nije svatko tko ima diplomu inzinjera automatski i sposoban raditi i izraditi objektivnu procjenu stete. A to je problem Hrvatske, da se sposobnosti procjenjuju po diplomama, a ne po stvarnoj sposobnosti.