Konstrukcija od čeličnih profila, zavarene mreže, vratašca i ključ – prema planu Grada kontejnere od slučajnih prolaznika, koji bi u spremnike mogli ubaciti otpad za koji oni nisu namijenjeni, trebali su čuvati upravo ovakvi “kavezi”.
Čip košta isto
Da bi ih stanari višestambenih zgrada trebali financirati sami zaključili su prvo studiozno u gradskoj upravi, a na kraju ipak zaključili kako će se platiti iz proračuna, pa još jedanput dokazali koliko o gospodarenju otpada doista i promišljaju. Kontejnere su naručili te se oni u roku pet mjeseci trebaju naći pokraj svake zgrade, a kako će se i hoće li se uopće tamo smjestiti, i dalje, s obzirom na to da je Skupština odbila postavljanje kaveza, ostaje misterij.
– Kada nemate viziju, ideju i strategiju, onda rješavate u hodu – zaključila je na skupštinskoj sjednici Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a, kojoj nije bilo jasno kako može biti da se ne zna kako će kavezi izgledati, tko će ih naručivati i gdje će se na javnim površinama smještati. Ono u što je, međutim, bila sigurna jest da će se “turisti koji šeću Zagrebom na svakom koraku pitati čemu služe ti kavezi”. Na istom je tragu bio i Tomislav Tomašević iz Zagreb je naš, koji je predložio da se barem u samom središtu grada naprave podzemni kontejneri.
– I dalje ostaje problem deset tisuća kanti ispred većine ulaza višestambenih zgrada koje se, za razliku od kontejnera, ne mogu zaključati – rekao je Tomašević, pa objasnio kako je od Grada tražio da mu okvirno kažu koliko bi stajali spremnici s lokotima, ako bi se nabavljali takvi. Cijena koju je okvirno dobio otprilike odgovara onoj koja se procjenjuje za spremnike s čipovima. Zašto se onda ne ide na varijantu s personaliziranim karticama za svaki kontejner, a ne s kavezima, zastupnicima nije bilo jasno.
– Tražit ćemo izradu ozbiljne analize i usporedbe troškova različitih rješenja, poput čipiranih spremnika i spremnika s lokotima, uz spremnike s kavezima – poručila je Sandra Švaljek, dok je Vladimir Ferdelji s njezine liste zaključio kako bi najbolje rješenje za Zagreb bilo čipiranje kanti unatoč tome što su već iz Čistoće upozorili da se u tom slučaju moraju kupiti i vage kako bi se točno znalo koliko je tko otpada bacio. Za vage, međutim, smatra Ferdelji, ima vremena.
Spremnici za spremnike
– Trošak bi sad bio samo izmjena poklopaca spremnika koji bi se morali napraviti s bravom za čipiranje. Takav bi se sustav mogao koristiti u sljedećih 10, 15 ili 20 godina nakon što Zagreb konačno dođe do naplate odvoza otpada po stvarno proizvedenim količinama – rekao je Ferdelji, dok su neki od zastupnika na njegov prijedlog ipak bili malo skeptični, pa su čak zaključili i kako bi se izgled “spremnika za spremnike” na izradu možda trebao dati stručnjacima, odnosno da bi izgled kaveza trebali osmisliti arhitekti. Na potezu je sad Grad, koji mora pripremiti podatke o izgledu i cijeni kaveza koji bi se trebali postavljati na gotovo 2400 lokacija u metropoli jer zastupnici su, čak i oni u koaliciji s bandićevcima, rekli “ne želimo grad kaveza”.
Osmisliti kako uzeti novac građana ?