danas u državnom arhivu

Knjigomjerom odredite jeste li pravi Purger ili Purgerica

Arhiv
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
1/9
31.05.2016.
u 08:00

Građani u Državnom arhivu danas mogu podići zagrebačke domovnice kakve su se dijelile u 19. i 20. stoljeću. Na Dan grada Zagreba stanite uz polumetarsku knjigu kojom se mjerilo koliki je tko Zagrepčanin, na temelju čega su se dijelile povlastice

Koliko ste “veliki“ Purger ili Purgerica, danas se dokazuje – visinom. Državni arhiv u Zagrebu, naime, postavio je u svojem dvorištu knjigomjer, jedinstveni mjerač visine koji će svakome reći koliko je veliki Zagrepčanec.

Zavičajni imenik

Riječ je o projektu koji je Državni arhiv u Zagrebu pokrenuo u povodu Dana Grada, a kojim se građanima želi na interaktivan način približiti povijest Zagreba.

Stoga će svatko tko posjeti Arhiv danas od 10 do 12 i od 16 do 19 sati i stane uz knjigomjer dobiti i personaliziranu zagrebačku domovnicu kojom “poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Zagreba priznaje osobi da u gradskoj občini zagrebačkoj uživa zavičajno pravo”.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL, Davor Puklavec/PIXSELL

Piše tako u dokumentu koji se danas može dobiti u Arhivu, a koji se izdavao u Zagrebu u 19. i 20. stoljeću.

– Prije je važnija bila pripadnost nekome gradu nego državi pa su se tako vadile i gradske domovnice – objašnjava arhivistica Katarina Horvat te dodaje da se domovnica u vrijeme Habsburške monarhije dobivala na temelju posebnog podrijetla, ali i primanjem u zavičajni savez, udajom ili javnom službom.

Domovnica je jamčila i prava poput slobodnog boravka u općini i izbornog prava. A svi koji su izvadili domovnicu bili su upisani u evidenciju – imenik zavičajnika. Knjiga visoka pola metra i danas se čuva u Arhivu, a upravo je od nje napravljen knjigomjer, koji će vam tako reći koliko ste dužina zavičajnog imenika visoki.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL, Davor Puklavec/PIXSELL

Knjiga sadrži popis svih tadašnjih Zagrepčana, a među njima su i pisac August Šenoa, povjesničar Ferdo Šišić i nekadašnji gradonačelnik Zagreba Adolf Mošinski.

– Na današnji dan kod nas domovnicu može izvaditi svatko tko voli svoj grad i želi naučiti nešto novo o njemu, a neće imati nikakve obveze – ističe pak Živana Heđbeli, ravnateljica Arhiva koji je osnovan još 1907. godine, a u svojim prostorijama u Opatičkoj 29 čuva vrijednu zagrebačku građu još iz 13. stoljeća.

Razgledajte i stare knjige

– Baština koja je pohranjena kod nas jako je važna za grad, no malo Zagrepčana zna koju vrijednost ima te se stoga želimo više otvoriti javnosti. Prošle smo godine prvi put sudjelovali u programu uz Dan grada, a sada nastavljamo s njim – rekla je Heđbeli te dodala kako danas osim izdavanja zagrebačkih domovnica Arhiv organizira i izložbu mladog akademskog kipara Janka Petrovića. Također, posjetitelji od 9 do 16 sati mogu razgledati selekciju starih i rijetkih knjiga pohranjenih u knjižnici Arhiva.

Komentara 1

JD
jdoranic
09:48 31.05.2016.

"Zagrepčanec" je izmišljena riječ, u lingvistici se to naziva hiperkorektne forme, to je u biti pseudotermin, jer nije termin. To je naziv postavljen "izvana", mi Zagrepčani ga nikad nismo koristili. za sebe. A kaj se purgera tiče, oni svakako jesu zagrepčani, ali kolikogod to danas bilo politički nekorektno reći - niža srednja klasa. Sjetite se iz "Tko pjeva zlo ne misli" - kada Perica veli da njegova mama veli da su oni iz prizemlja "purgeri", znači sitna riba, radnička klasa, oni koji nisu imali poslugu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije