Za gradsku četvrt Maksimir slobodno se može reći da je sustavno izgrađena i urbanistički uređena. U njoj prevladava niska stambena gradnja, a uz veće prometnice, kao što su Maksimirska i Bukovačka cesta, zgrade su nešto više i predviđene za mješovitu namjenu.
U svim dijelovima ima zelenih površina, a ondje je i prvi javni park u istočnom dijelu Europe, remek-djelo vrtne arhitekture, Maksimir. On je dvojako zaštićen, kao park prirode i kao kulturno dobro. Nasuprot njemu je i nogometni stadion Maksimir.
Ne manjka ni velikih površina društvene namjene. U Maksimiru su Klinika za plućne bolesti Jordanovac i Klinički bolnički centar Zagreb, Agronomski i Šumarski fakultet, Policijska akademija, Ekonomski fakultet i Studentski dom Lašćina. Upravo će studentski dom novim Generalnim urbanističkim planom nestati. Na njegovu je mjestu predviđeno stambeno naselje u kojemu će morati biti park, trg i dječji vrtić, barem je tako propisano smjernicama za izradu urbanističkog plana uređenja (UPU).
Dopuštena visina mora se uklopiti u gradnju koja dominira cijelim maksimirskim područjem; dopušteni su podrum, kat i potkrovlje. S obzirom na to da je četvrt Maksimir već izgrađena, uz Maksimirsku i Bukovačku dopuštena je zamjenska gradnja zgrada, i to do četiri etaže.
Jedna od važnijih promjena u urbanističkom planu jest prenamjena zelene površine doline potoka Blizneca, omeđene ulicama Gornji Bukovac, Melinište i Jazbina, u društvenu namjenu. Za taj je dio potrebno izraditi UPU Melinište. Mijenjat će se i izgled tvornice Kraš te susjedne joj zelene površine uz Mandlovu ulicu. Na obje parcele dopuštena je gradnja nebodera, no morat će se izraditi UPU-i za prostor tvornice Kraš jer je tako naloženo GUP-om, a za sadašnju livadu uz Mandlovu zato što je taj prostor proglašen gradskim projektom.
To znači da će izgrađenost parcele moći biti devedeset posto, a morat će imati samo deset posto zelenila. Može se nagađati da je predviđen prostor za novu mamuticu. Isti je prostor bio tema medijskih naslova jer je prvotno bio namijenjen za zabavni park Krašograd, nakon čega su mu promijenili namjenu.
