Skele s rodne kuće Tituša Brezovačkog u Mesničkoj 45 i palači Zrinski na Markovićevu trgu skinute su prije dvije godine, a obnovljene fasade, što se financiralo iz spomeničke rente, već su počele propadati. Ista je situacija i s kućom u Mesničkoj 16, iako se njezina oštećenja počinju tek nazirati.
Neventilirani temelji
– U sustavu financiranja nije predviđena sanacija temeljne vlage i zato nastaju oštećenja. Upozorili smo Zavod za zaštitu spomenika i stanare da je preduvjet sanacije sređivanje temelja. Kuća se gradi od temelja do krova, no minimiziraju se troškovi – kaže Gordan Hanžek iz Gradskog ureda za izgradnju grada, ističući da obnavljanje preko spomeničke rente obuhvaća oblikovnu arhitekturu, a da su za sanaciju vlage odgovorni stanari.
Naime, više je uzroka vlage u zaštićenim spomenicima kulture – od neventiliranih temelja zbog kojih se vlaga kapilarno diže, kako objašnjava Hanžek, zatim koliko su izvorni graditelji utrošili novca, pa do modernih instalacija koje su se naknadno uvodile.
– Riječ je o zgradama koje su sagrađene prije 1900., kada još nije bilo ni električne mreže. Zbog uvođenja raznih instalacija dolazi do kontakta s oborinskim vodama, što uzrokuje oštećenja – kaže Hanžek.
Problem bi se mogao riješiti korištenjem novih žbuka, koje imaju određena kemijska svojstva. No, nije jasno zašto se već nisu uveli novi materijali kad se troši golem novac. Na palaču Zrinski utrošeno je 3 milijuna kuna, na rodnu kuću Brezovačkog 250 tisuća kuna, a radove na obje kuće izvela je tvrtka koja je za Grad Zagreb napravila desetke obnova pročelja, što bi trebalo značiti da joj iskustva ne nedostaje. Ista je stvar sa zgradom u Mesničkoj 16, čija je obnova stajala 890 tisuća kuna.
Svaka ima svoju priču
Silvije Novak iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kaže da nastoje što prije riješiti problem.
– Svaka kuća ima svoju priču koja objašnjava oštećenja na fasadama. Na palači Zrinski oborinske vode prskaju fasadu, pogotovo zimi kada su ulice posute solju, što uzrokuje dodatna oštećenja – objašnjava Novak, dodajući da nije na stanarima da rješavaju problem vlažnih zidova, nego bi se oštećenja trebala spriječiti uvođenjem novih premaza, no nejasno je tko bi snosio troškove.
je, baš će "novi premazi" riješiti trulež koji je prožeo svaku poru donjeg grada. tipična komunistička priča, pokušaj ušminkavanja vanjštine dok je sve ispod toga propalo,. i odoše milijuni u vjetar na mentalitet komunističkog balkana koji se drži žilavije negoo išta drugo. te zgrade trebaju cjelovitu obnovu, a da bi se to postiglo, političari će se morati odlučiti natjerati stanare da financiraju svoj dio ili da prodaju i sele negdje drugdje. ne može se istodobno imati očuvanu baštinu od neprocjenjive vrijednosti, a da u njoj žive socijalni slučajevi, ni centrali komiteti komunista hdz-a i sdp-a ne mogu protiv zakona ekonomije.