Povijesni strip oduvijek je bio popularan žanr u devetoj umjetnosti. Osobe i događaji iz nacionalne povijesti i danas se obilato koriste u američkoj i francuskoj industriji. Stavljanjem povijesnih ličnosti u kontekst stripa dopire se do vrlo široke mlade populacije te stvaraju arhetipovi nacije pa makar se oni i karikirano borili protiv čudovišta, kao u stripu “Abraham Lincoln, lovac na vampire”. Hrvatski povijesni strip također ima svoju tradiciju, koja seže do samih početaka izlaženja stripa u Hrvatskoj. Dolaskom novih trendova u stripu sedamdesetih godina, taj žanr je izgubio na popularnosti, a ratom pogođenih devedesetih posve je nestao. Ipak, edicije poput Hrvatska povijest u stripu Večernjeg lista nedavno su taj žanr vratile na kioske i među čitatelje, a izlaskom albuma “Neretljanski ratnik” scenarista Milka Peke i crtača Borisa Talijančića, dobili smo punokrvno strip-izdanje na tržištu na kojem su albumi domaće produkcije rijetkost, a pogotovo oni povijesne tematike.
Zemlja bogate povijesti
– Imao sam potrebu da se ispriča priča o kraju u kojem živim, o slavi naših predaka, mala kneževina kojih se protezala na prodručju kroz koje su protjecale tri dalmatinske rijeke, Neretvu, Cetinu i Žrnovnicu, a koji su kod Makarske 887. godine potpuno uništili moćnu mletačku flotu te ubili i njihova dužda Pietra Candiana. Mlečani su plaćali danak za miran prolazak brodova našom obalom idućih 100 godina – objašnjava Milko Peko.Peko se niz godina bavio novinarstvom i pisanjem, a scenarije za stripove povijesne tematike počeo je pisati prije tri godine na nagovor Mladena Novakovića, urednika Strip revije Večernjeg lista, nakon što je pročitao njegove reportaže.
– Ovo je zemlja prebogate povijesti koju mi sami dovoljno ne vrednujemo. A to je potrebno, makar radi većeg samopoštovanja, koje je danas tako bitno svakom čovjeku u Hrvatskoj. Tu počinje moja misija u stripu – objašnjava razloge bavljenja povijesnom tematikom Peko.Boris Talijančić, crtač je koji već deset godina objavljuje za strane autore, s izdavanjem u Hrvatskoj je, kako kaže, odavno odustao.– Odmalena sam čitao knjige o velikim ratnicima, osvajačima poput Aleksandra Velikog, Džingis-kana, Atile, Cezara, Herodotovu Povijest i druge. Oduvijek sam maštao da to obradim u stripu i svaki put kada bi mi se pružala prilika nacrtati dobar povijesni strip, iskoristio bih je.
Priča “Neretljanski ratnik” počela je prije nepune dvije godine kada je do mene došao Milko Peko tražeći intervju za lokalne novine. Kasnije tog dana javio mi se i ponudio mi scenarij za strip. Pročitao sam ga i isti dan mu potvrdno odgovorio – opisuje početak suradnje Talijančić.Izrada stripa trajala je dvije godine, od scenarističkog oblikovanja priče do njena tiskanja. Za pripremu povijesnog stripa, kažu, potrebno je puno istraživanja i proučavanja. Od samih kostima, društvenih odnosa, arhitekture. Kako su obojica zaljubljenici u povijest, imali su dosta materijala, a služili su se i internetom u svojim istraživanjima.
Malo tržište
– Moj je rad svakodnevan, cijeli dan radim s malim pauzama. Ka primim scenarij, radim skice cijelog stripa, kadriram ga i oblikujem, pa onda postavljam i dovršavam table. Prije i tijekom rada proučavam dokumentaciju, to je cijeli proces. Nekad se napravi više tabli na dan, a nekad, što je češće, nekoliko crteža, kadrova – opisuje proces rada Talijančić.Odabirom stripa kao medija kojim želi ispričati priču, Peko je vjerojatno krenuo težim putem. Maleno tržište i visoki troškovi produkcije onemogućuju većinu projekata koji su namijenjeni domaćoj publici, pogotovo žanrovski definirani stripovi.
No dvojac se nije premišljao u odabiru.– Strip je izvrstan medij kojim se može poslati obilje poruka, stavova i ideja. Za razliku od drugih medija, moguće ga je nositi svuda sa sobom. Njime se lako, putem slika, komunicira baš sa svim generacijama i neovisno o obrazovanju pojedinca. Takvim pristupom i projektima strip se definira i kao kulturno dobro države te putem tih čarobnih slika priča priču o povijesti i značenju naroda – ističe Milko Peko.
