Cjelovita obnova. Pojam je to koji je “u ustima” svim kandidatima za zagrebačkog gradonačelnika kada je u pitanju rekonstrukcija nakon potresa koji je glavni grad, ponajviše njegovo središte i podsljemensku zonu, ranio do te mjere da su se mnogi iz razrušenih područja odselili. Potrebno je, smatraju svi kandidati, ubrzati obnovu koja godinu dana nakon potresa nije započela, a neki su, poput HDZ-ovog Davora Filipovića, spremni ne izlaziti iz Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva dok do toga ne dođe i dok “ne poduzme sve što je u njegovoj moći da se sugrađani koji su trenutačno u teškoj poziciji ne vrate u svoje domove”.
– Ići ću na počinak i budit ću se s temom obnove domova sugrađana. Svu energiju usmjerit ću na to da se oni koji nisu u svojim domovima u njih čim prije vrate – rekao je i najavio da će, postane li gradonačelnik, Grad potpuno preuzeti plaćanje kamata za kredite koje će dizati jer za Zagreb to ne predstavlja ozbiljan trošak, a stradalima će biti od velike koristi. Problem obnove rješavat će uz podršku Vlade, ponajprije povlačenjem novca iz fondova EU.
Pavković: Razvojna banka
– Osigurano je već 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava – govori Filipović, a Marina Pavković ispred platforme “Obnovimo Zagreb” na to dodaje kako je uloženo tek skromnih 115 milijuna kuna, što nije ni promil od ukupne štete procijenjene na 93 milijarde. Ekonomistica i doktorica arhitekture te stručnjakinja na području prostornog brendiranja i urbanog razvoja smatra da bi proces obnove mogao biti učinkovitiji da se, među ostalim, osiguraju sredstva Razvojne banke Vijeća Europe, koja se, za razliku od onih iz Fonda solidarnosti, mogu koristiti za privatnu imovinu, a javnim bi se novcem trebalo sufinancirati i osiguranje nekretnine od potresa, ali i zakonski povećati obvezna pričuva, za što predlaže iznos od minimalno jedan posto od vrijednosti nekretnine godišnje, iz koje će se moći financirati kvalitetno održavanje građevine. Da treba temeljito pratiti aktivnosti Fonda za obnovu i nadležnog ministarstva, smatra i Miroslav Škoro, čelnik Domovinskog pokreta.
– Inzistirat ćemo na transparentnosti i javnosti procesa, brzini i pojednostavljenju u realizaciji obnove te kontroli provedbe javne nabave. Planiramo i do kraja razjasniti djelokrug rada upravitelja višestambenih objekata te formirati protokol renoviranja pojedinačnih stanova unutar višestambenih objekata u cilju očuvanja statike zgrade – ističe Škoro i dodaje da je usto nužno pronaći rješenje za vlasnike nekretnina u kojima su zaštićeni najmoprimci.
U plan obnove treba uključiti, smatra SDP-ov Joško Klisović, ne samo dio grada razrušen potresom već i njegov ostatak.
– Cjelovito ćemo obnoviti staru jezgru tako da sve zgrade koje su kulturno dobro obnovimo faksimilnom rekonstrukcijom. A sve ostale zgrade tako da zadržimo ambijent i vizuru grada, da pročelja ostanu ista. Kako će se koja zgrada obnavljati, odlučit će ovlašteni arhitekti – kaže Klisović i najavljuje osnivanje zasebnog gradskog tijela koje će Zagrepčanima pomoći u snalaženju u zamršenim pravnim procedurama, ali i veće financiranje postpotresne obnove od one zakonom predviđene za građevine koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Da obnova mora biti i zelena, smatra pak Tomislav Tomašević iz Možemo, a bilo bi dobro da se urede i neki novi javni prostori.
– Treba to gledati i kao na šansu za razvoj grada. U tom smislu treba čuvati identitet grada, sve što je zaštićeno, i gledati kako možemo modernizirati te zgrade. Ići ćemo s inicijativom da gradska poduzeća koja imaju mehanizaciju pomognu ljudima barem u rušenjima objekata što oni moraju sada platiti iz svog džepa. Po zakonu bi im se to trebalo vratiti, ali kada? Jedno rušenje obiteljske kuće je oko 100.000 kuna – kaže Tomašević i dodaje da će tražiti kreditne linije za građane koji bi htjeli odmah krenuli u obnovu, a osnovat će i ured za obnovu. Ured koji bi se bavio obnovom, čije je osnivanje Tomašević najavio neki dan, ističe Vesna Škare Ožbolt, i njezina je ideja, no ona o njoj govori već dulje vrijeme.
– Već mjesecima ističem da će mi prvi potez kao gradonačelnici biti osnivanje Zavoda za obnovu Zagreba u kojem ću okupiti stručnjake kako bi se obnova provela brzo i efikasno. Da je potrebno osnovati Zavod, zaključila sam kad sam u suradnji sa stručnjacima s Arhitektonskog fakulteta sastavljala primjedbe na prvi nacrt Zakona o obnovi – kaže Vesna Škare Ožbolt.
Uhlir: Kao u Gunji
U svakom slučaju, obnova mora biti, ističe HNS-ov Željko Uhlir, brza i učinkovita, tipično inženjerska, jednako kao u Gunji, a prvi korak, što je Grad već mogao napraviti, trebao bi biti da se referentima u Gradskom stambenom komunalnom poduzeću (GSKG), najvećem upravitelju stanova, pridruži jedna ili dvije građevinske tvrtke ili nekoliko inženjera koji bi im pomagali u procesu.
MOST-ov Zvonimir Troskot najavljuje model obnove Donjeg grada po uzoru na Beč kojim bi se rekonstrukcija, nakon valorizacije zgrada i izmjene GUP-a, financirala gradnjom dodatnih katova i podzemnih garaža u objektima koji nisu zaštićeno kulturno dobro. Anka Mrak-Taritaš iz GLAS-a smatra, pak, da bi se obnova mogla ubrzati većim angažmanom gradske uprave, a morao bi se znati i jasan hodogram prema kojem bi se prvo rješavali imovinsko-pravni odnosi, dok bi grad trebalo podijeliti u blokove kako bi se točno znalo kada će koji doći na red.
