Novac nije problem jer novca nikad nema", omiljena fraza nekih retoričara i pojedinih pjevača zabavne glazbe, ali i Grada Zagreba, sad će ipak morati u prošlost. Novca možda i nema, ali u situaciji kad se u isto vrijeme dogode pandemija i potres, jednostavno ga se mora naći, što će Zagreb pokušati napraviti rebalansom proračuna, koji će Gradskoj skupštini predložiti 9. lipnja.
Kao i u svakim dopunama i izmjenama gradske blagajne, i u ovima ima svega, pa ćemo se zadržati na kapitalnim ulaganjima kojih neće biti, poput onoga u Nacionalnu dječju bolnicu, stadion u Maksimiru, središnju gradsku knjižnicu, kazalište Gavella, OŠ Bukovac, ali držat ćemo se i projekata za koje se, unatoč situaciji, daju dodatni milijuni, poput remetinečkog rotora i sljemenske žičare. Ajmo sad ipak ispočetka, s objašnjenjem Grada zašto proračunu treba rebalans.
Video: Stadion Maksimir prokišnjava
Nema Floraarta
- Potres koji se dogodio 22. ožujka 2020. i koji je prouzročio veliku materijalnu štetu u gradu Zagrebu i aktivnosti i mjere koje je potrebno provesti za borbu protiv epidemije koronavirusa nameću nužnost izdvajanja dodatnih sredstava za saniranje posljedica potresa te za nabavu materijala i opreme za borbu protiv epidemije - obrazlažu u Gradskoj upravi, u kojoj ističu kako je u travnju ostvareno gotovo 21 posto manje prihoda od poreza i prireza na dohodak u odnosu na ožujak, a isti pad očekuju i u svibnju te lipnju. Po gradskim su uredima, zato, pobrojili kome novac uzimaju, kome daju, a prvi na meti za uskraćivanje bio je Gradski ured za strategijsko planiranje koji je, zbog velebnosti manifestacije, izgubio tri milijuna kuna koji su trebali ići na realizaciju projekta Aktivnosti na Savi.
Da će se sve što je na vodi prolongirati, govori i podatak iz Gradskog ureda za gospodarstvo, koji je ove godine planirao potrošiti milijun kuna na uklanjanje sedimenta iz jezera Jarun, a sad je budžet za taj projekt smanjen za 880 tisuća kuna. Procjena je, kažu u Gradu, da se sediment neće dirati ove godine svakako, kao što se neće izrađivati ni Strateška karta buke tramvajskog prometa, proširivati gaj urni na Mirogoju, a ni održati Međunarodni sajam cvijeća Floraart, za čiju se realizaciju budžet smanjuje za 1,9 milijuna kuna.
Također, oduzima se i 1,7 milijuna od sredstava planiranih za Nacionalnu dječju kliničku bolnicu, a gradskim čelnicima nije teško bilo oduzeti ni 6,5 milijuna kuna namijenjenih projektnoj dokumentaciji za novi stadion u Maksimiru, vjerojatno i zato jer je upravo ta stavka, sjetimo se, pri samom donošenju proračuna bila uvjet za ruke Brune Esih i Krešimira Kartela iz Neovisnih za Hrvatsku. Novca neće biti ni za građenje te opremanje OŠ Ante Kovačića, nema ga ni za rekreacijski centar Lanište, ali ono za što se je "šuška" svakako morala pronaći jest žičara Sljeme, na koju će se potrošiti dodatnih 6,5 milijuna kuna.
Dolazi nam u ratama
U Grada kažu, to je za "realizaciju već prije ugovorenih priključaka HEP-a".
- Uz navedeno, povećanje se odnosi i na račune za potrošnju vode i druge usluge za preglede i izvješća o stabilnosti izvedenih radova nakon potresa prema predviđenom protokolu pa su potrebna sredstva za dovršetak projekta oko četiri milijuna kuna - kažu u Gradu, ne precizirajući jesu li toliko stajali samo pregledi ili je na dijelu žičare, nakon potresa, trebao možda i popravak. Dodaju, pak, da će se iznos potrošiti i na ispravljačke stanice ZET-a, priključke, instalacije, a možda i na elaborat za priključak međupostaje Brestovac kao elektrane.
Milijuni će se prebaciti i na račun remetinečkog rotora, točnije čak 64, pa ukupni budžet za kružni tok u 2020. iznosi sad 93,4 milijuna kuna. Kako, pitat će se oni koji znaju da je novac za platiti 331 milijun kuna vrijedan rotor stigao što iz fondova što od države. I u pravu su, Grad je trebao dati samo razliku, koja iznosi oko 11 milijuna, ali iz fondova EU, objašnjavaju u Gradskoj upravi, novac dolazi u ratama, a oni posao moraju platiti odmah. Povećanja budžeta planirana su i u Gradskom uredu za zdravstvo te Gradskom uredu za upravljanje u hitnim situacijama, a uvedena je u proračun i stavka "sanacija i građenje objekata pogođenih u potresu" u kojoj je 47,8 milijuna kuna, dok se za "sanaciju posljedica hitnih situacija, velikih nesreća i katastrofa" u ovoj godini planiralo potrošiti sto tisuća kuna, a budžet je sada povećan na 23,4 milijuna kuna.
"Bolnica" u Blatu nije taknuta najmanje 30 godina. Tko to pokušava podići iz mrtvih umjesto srušiti pa graditi novu treba ga odmah uza zid jer to je razbacivanje novca građana Zagreba.