Okretanje ručkice na telefonu iz 19. stoljeća daje signalizaciju centrali.
Potrebno je ručno prespojiti poziv. Isto se mora učiniti i po završetku razgovora. Jedna od prvih vrsta javne telefonske centrale još radi u muzeju posvećenom razvoju pošte i telekomunikacija u Hrvatskoj. HT muzej u Jurišićevoj jedini je takav u Hrvatskoj, a kroz povijest posjetitelje vode kustosi Vesna Lipovac i Goran Rajič.
– Nastojimo ljudima dočarati to doba. Najatraktivniji eksponat upravo je ta ručna javna telefonska centrala. Zagreb nije puno zaostajao za tadašnjim događanjima u svijetu. Centrala je puštena u rad 1887., nalazila se na uglu Krvavog mosta i Tkalčićeve ulice, a pozive su ručno prespajale tri telefonistice. Zagreb je tad imao oko 34.000 stanovnika i dvije tisuće kućanstava, a u početku je bilo ugrađeno četrdesetak aparata – kažu kustosi dodajući da je uspostavljanje telefonske mreže potaknuo privatni poduzetnik Vilim Schwarz.
Brzojav kao 7 kg teletine
U muzeju koji djeluje u sklopu Hrvatskog telekoma nalazi se i jedan od prvih aparata za primanje brzojava.
– Prvi je brzojav primio ban Josip Jelačić 1850. godine, kada su isprobavali uređaj. Poslati brzojav tada je bilo jako skupo. Cijena za brzojavku od 25 riječi od Beča do Trsta bila je dovoljna da kupite sedam kilograma teletine – kaže Goran Rajič dodajući da je komunikacija i prije toga bila stvar kojom su se koristili samo bogati.
Poslati pismo bilo je iznimno skupo dok nije osmišljena prva poštanska marka. Stoje u muzeju i odore poštanskih službenika, tzv. postiljona, koji su poštu donosili na konjima, kao i poštanski rogovi kojima su najavljivali svoj dolazak, ali i kubure koje su koristili za zvučne signale kojima su dojavljivali dolazak neprijatelja. Tamo su i masivne škrinje od kovanog željeza u kojima su se prenosile dragocjenosti... No mogu se vidjeti i aparati iz novijeg doba pa u vitrini stoji i jedan od prvih mobitela koji je s radom krenuo u siječnju 1991. godine. Težio je 2,5 kilograma, a prva mreža imala je tada samo 200 pretplatnika.
Čistili su je guščjim perjem
– Cijena priključka i aparata bila je 14.000 njemačkih maraka – kažu kustosi pokazujući, između ostalog, prvu hrvatsku automatsku telefonsku, tzv. koračnu centralu, koja se najduže koristila. Hrvati su je dobili na račun reparacija od Njemačke nakon završetka I. svjetskog rata, a služila je sve do 1980., pune 52 godine.
– Na njenu održavanju radila su 33 čovjeka, a devet ju je gospođa svaki dan čistilo guščjim perima – prepričali su kustosi.
