Bolje spriječiti nego liječiti, odnosno sramotiti se slikama punih kontejnera zbog kojih grad više sliči na smetište nego na pristojno mjesto za život kao što je to slučaj u Zagrebu. Tom se idejom očito vodio Berlin kada je postavljao svoj sustav prikupljanja otpada.
Čuvaju ih metalni “boxovi”
Prošetali smo se, naime, njemačkom metropolom kako bismo saznali imaju li i oni problema s otpadom, a ono što bi se na prvi pogled moglo zaključiti jest da Berlin smeća i nema. Iako su na svakom koraku postavljeni mali koševi za otpatke kojih je u cijelom Berlinu više od 20 tisuća, gotovo nigdje se ne mogu pronaći veliki kontejneri za kućno smeće ili zeleni otoci kao u Zagrebu. Veoma su rijetki javni kontejneri, a to vrijedi i za centar grada i za periferiju u kojoj je više stambenih zgrada.
– Ako želite vidjeti kante, stanite pred neka vrata i zvonite. Većina zgrada ima kante u posebnim prostorijama koje su dostupne samo stanarima. Tako se sprečava da bilo tko može doći do njih – govori nam George iz Berlina te dodaje kako su rijetki kontejneri koji nisu u zatvorenom smješteni u posebne metalne “boxove” uza zgradu ili imaju lokote, upravo onakve za kakve su nadležni u hrvatskoj metropoli zaključili kako bi bili nepotrebni jer nisu praksa u Europi i jer su Zagrepčani dovoljno kulturni. Sudeći prema slikama iz Zagreba, to baš nije istina, a toga su svjesni i u Berlinu jer oni svoje kontejnere savjesno zaključavaju. Naišli smo na tek jedan koji je bio otvoren i on je bio – pretrpan smećem.
Otpad se, pak, odvozi jednom ili više puta tjedno, ovisno o dijelu grada, a za to je zadužena gradska tvrtka Berliner Stadtreinigungsbetriebe (BSR), ekvivalent zagrebačkoj Čistoći. Berlinska je tvrtka jedna od najvećih takvih u Europi s više od 5000 zaposlenih i 1600 vozila, a zagrebačka, za usporedbu, ima 1500 ljudi i 305 vozila. Godišnje se u Berlinu prikupi više od milijun tona otpada, od čega 80 posto pristiže iz kućanstava, a 20 posto od industrije i komercijalnog sektora. Zagreb, pak, prikupi nešto više od 300 tisuća tona otpada, a prema novoj uredbi bi se do 2020. godine 50 posto trebalo odvajati i reciklirati. U Njemačkoj, koja stalno naglašava da joj je sva regulativa usuglašena s europskom, procjenjuju da će do tada reciklirati već 65 posto otpada.
Odvajanje je dio kulture
U Berlinu se još od 90-ih sustavno radi na smanjenju otpada, odnosno na odvajanju, tako da su im brojke iz godine u godinu sve bolje, a građani naglašavaju da su naučeni reciklirati na kućnom pragu.
– To nam je dio kulture, ušlo nam je svima u naviku. Recikliranje je ovdje jednostavno dio svakodnevice – ističu stanovnici Berlina koji, kao i Zagrepčani, imaju na raspolaganju reciklažna dvorišta diljem grada. Na “Recyclinghof” mogu odnijeti otpad za reciklažu, a jedino što zamjeraju vlastitu sustavu jest što su javni koševi za smeće i kontejneri jako zbunjujući. Ima ih u više boja koje nisu usuglašene, a oznake su s većine skinute pa se jako teško koriste.
i drug omladinac matan miki trebo bi s apajdašem kalinićijem primit se metle i kante za smeće jer ako ne znaju organizirati onda neka delaju i vitlaju metlom