Vrbik je bilo naselje prizemnica, potleušica, kućeraka. Vrbik je bilo i jezero, duboko i žuto jezero ispunjeno muljevitom vodom. Dopirala je čak do dimnjaka i televizijskih antena. A Vrbik danas? To je naselje uništenih domova. Vrbik danas je tužna slika. Vrbika zapravo više nema.
Tim je riječima nakon katastrofe koja je pogodila Zagreb 1964. u Večernjaku opisano, kako je navedeno, “najtragičnije naselje izmoreno od poplave”. Reportaža iz kvarta slikovito je opisala stanje u kojem su se našli njegovi stanovnici, a velike poplave u najgore pogođenom naselju prisjetit će se i na izložbi “Trnje – prostor i ljudi” koja se večeras u 19 sati otvara u Muzeju grada Zagreba.
Od periferije do šireg centra
I to raznim svjedočanstvima onih koji su bili sudionici velike vremenske nepogode, poput gospođe koja je te noći kad je voda navrla otišla iz Trnja i nikad se više nije vratila.
– Danas ta gospođa živi u Botincu i još se jasno sjeća koliko ju je poplava iznenadila – kaže Kristian Strukić, jedan od autora koncepcije izložbe koju je osmislio zajedno s Goranom Arčabićem. Povijest kvarta ispričat će uz pomoć sjećanja stanovnika i fotografija iz obiteljskih albuma, a dočarat će kako je trnjanski prostor u posljednjih stotinjak godina prošao metamorfozu od periferije do šireg centra grada. Trnje se predstavlja kao cjelina, uz isticanje pojedinih dijelova četvrti; uz Vrbik, opisat će povijest Cvjetnog naselja, Martinovke, Starog Trnja, Kruga, Savice, Sigečice i Kanala. Dio je to višegodišnjeg projekta u sklopu kojeg Strukić istražuje povijest zagrebačkih kvartova, a dosad su predstavljene priče iz Trnskog, Dubrave, Maksimira i Trešnjevke.
Zaboravljeni plan iz 1942.
Na izložbi će do 24. lipnja biti prikazana i kvartovska okupljališta, poput brijačnice Vjekoslava Šćrbeca koja se nalazila u središtu Trnja, a ispripovijedat će i “priče” o zgradi Zagrepčanki, Radničkoj cesti... Izložit će i maketu iz 1942. koja pokazuje plan budućeg naselja koji se nikad nije realizirao, a poseban će se dio posvetiti Savi, kaže Strukić, uz koju su stanovnici bili izrazito vezani.
– Na obalama Save nabavljali su šljunak i pijesak, a voljeli su se ondje i kupati, što pokazujemo kostimima iz 1930-ih – ističe Strukić. U postav su uvršteni i reketi poznatog stolnotenisača Dragutina Šurbeka, rođenog u radničkoj obitelji na Trnju, a i prvi pehar koji je osvojio i prije nego što je postao svjetski prvak.
