"Grička vještica", "Kći Lotrščaka", "Mala revolucionarka" i "Vitez slavonske ravni" neka su od njezinih najpoznatijih djela, a osim po književnom stvaralaštvu, Marija Jurić Zagorka ostala je zapamćena i kao prva hrvatska profesionalna novinarka. Rođena je 2. ožujka 1873. na plemićkom imanju Negovec, nedaleko od Vrbovca, čiji joj je tadašnji vlasnik grof Erdődy bio i krsni kum. Brojne su se polemike desetljećima vodile oko datuma Zagorkina rođenja, kojima je i sama pridonijela često navodeći pogrešne podatke, pa i danas na nadgrobnom spomeniku u mirogojskim arkadama stoji upisan 1. ožujka 1879.
Prisilni i brak iz ljubavi
Djetinjstvo, većim dijelom obilježeno nesretnim brakom svojih roditelja, provela je na imanju Golubovec u blizini Krapine, gdje je na privatnim podukama s plemićkom djecom i započela svoje školovanje. Nastavila ga je u Varaždinu te u Višoj djevojačkoj školi u zagrebačkom samostanu sestara milosrdnica, gdje je sa samo 12 godina osnovala svoje prve novine. Uređivala ih je i "distribuirala", odnosno jedan primjerak posuđivala polaznicama, što se nije svidjelo nadstojnici koja je samostanske novine zaplijenila, a Zagorku kaznila pljuskom i klečanjem na prevrnutom tanjuru. U tada popularnom časopisu za mlade Bršljan 1886. objavila je svoju prvu crticu, "Pod sljemenom", a iste godine piše i svoju prvu dramu "Kalista i Doroteja", nadahnutu rimskom poviješću, te postaje članicom samostanske kazališne družine.
Četiri se godine kasnije na nagovor roditelja udala za čak 14 godina starijeg Mađara, šefa željezničke postaje u Zaboku Andriju Matraya. Nesretna u prisilnom braku, nekoliko je puta završila i u psihijatrijskim ustanovama, živjela pod lažnim imenima te od prodaje obiteljskog nakita, a čim je postala punoljetna, okončala je brak te raskinula veze s roditeljima. Ubrzo je počela pisati, u početku anonimno, za tada vodeći list Obzor, gdje se zadržala čak 22 godine, a ondje je i prvi tekst potpisala pseudonimom Zagorka. Afirmirala se kao politička novinarka, posebno prateći hrvatsko-mađarsku politiku, a nerijetko se upuštala i u teme rodne diskriminacije. Često se potpisivala muškim pseudonimima poput Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh te Iglica, pod kojim je objavljivala humoreske i satire.
Najvažnijom godinom u njezinu životu i karijeri mnogi smatraju 1910. jer je tada utemeljeno i Hrvatsko novinarsko društvo, gdje je bila jedna od osnivačica, pisala proglase te organizirala novinare u sindikat. Iste je godine objavila svoj treći roman "Kneginja iz Petrinjske ulice" s podnaslovom "Kriminalni roman iz zagrebačkog života", a i sklopila drugi brak, i to iz ljubavi, s piscem Slavkom Amadejom Vodvařkom. Petnaestak godina kasnije pokrenula je i Ženski list koji je imao feministički i domoljubni predznak, a u njemu je nerijetko pisala i članke o kućanstvu i modi, ali i o aktualnim društvenim temama. Napustila ga je 1938. zbog neslaganja u redakciji, a u međuvremenu je bila i među osnivačicama Društva hrvatskih književnica.
– Jednostavno je žena koja nas je jako puno zadužila. Bavila se novinarstvom u vrijeme kada druge žene njezina društvenog statusa nisu radile i takoreći ušla u mušku profesiju. Borila se protiv predrasuda, za prava glasa ženama zalagala se još prije Prvog svjetskog rata, pokušala je osnovati prvi ženski sindikat. Zaista je bila žena ispred svog vremena – ističe Ana Zbiljski, voditeljica Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke.
Na adresi Dolac 8 provela je posljednjih 20-ak godina života, a u noći na 30. studenog 1957. u tom je stanu i preminula. Njegov će se stalni postav uz stručno vodstvo u povodu 150. godišnjice Zagorkina rođenja besplatno moći razgledati danas od 11 do 18 sati. Uslijedit će performans "Duhovi Zagorkina stana" u kojemu će uz svijeće "oživjeti" neki od njezinih najpoznatijih likova te posjetitelje upoznati s detaljima iz života književnice.
Feminizam i politika
Razgled stana je i u subotu od 12 do 18 sati, a od vodiča će se moći saznati nešto više o Zagorkinu aktivističkom i feminističkom radu te angažmanu u političkom novinarstvu.
– Pripremili smo i "Misteriozno pismo" koje posjetitelji mogu preuzeti od 13 do 17 sati, a u njemu su tragovi koje će ih odvesti do mjesta povezanih sa Zagorkinim životom. Kada ih pronađu, trebaju se fotografirati te vratiti u stan i preuzeti nagradu – kaže Ana Zbiljski.
Iako se, dodaje, Zagorku većinom povezuje s Gornjim gradom, velik je dio njezina života povezan i s Donjim pa će vas u nedjelju u 16 sati grupa istraživačica "Čuvarice vremena" odvesti u šetnju te upoznati s manje popularnim romanima suvremene tematike. Zagorku se u šetnji pak može vidjeti i danas na početku Tkalčićeve, zahvaljujući kiparu Stjepanu Gračanu koji ju je prije gotovo četvrt stoljeća odlio u bronci.
mala rastom a velika žena