Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i ravnatelj škole Matija Bajić otvorili su Osnovnu školu Savski Gaj - Blato u Karlovačkoj 65, gradonačelnik Grada Zagreba pa je presica započela govorom o završetku radova na izgradnji područnog objekta osnovne škole Savski Gaj - Blato.
-Konačno je napravljena nova škola, 15 godina su učenici čekali da se završi. potpuno je nova, suvremeno opremljena, energetski učinkovita. Koštala je 30 milijuna kuna, a rasteretit će OŠ Savski Gaj, školu s najvećim brojem učenika u Zagrebu, čak 1160- rekao je Tomašević. U školi će biti za sad 100 učenika, a kapacitet je 200, nastava je jednosmjenska. U gradskoj četvrti Novi Zagreb zapad stanogradnja je velika , a samim time i porast stanovništva te pritisak na škole, dodao je Tomašević, a u urbanističkom planu škole uopće nisu bile planirane. Riječ je potom uzela zamjenica Danijela Dolenec.
-Ljetos smo za pročelnicom za kulturu najavili nekoliko natječaja te naglasili koliko nam je važno da kultura bude necentralizirana. Kultura u zajednici natječaj prijavilo se 205 programa iz svih GČ i niza kvartova. inicijalno je u planu bilo pola milijuna kuna, no u rebalansu dižemo za 300.000 kuna- kazala je Dolenec.
Zamjenik Luka Korlaet čestitao je svima koji su sudjelovali u izgradnji nove, moderne škole te govorio o progušćivanju tog dijela grada društvenim sadržajima popott škola i vrtića. U b lizini se gradi još jedna škola.
Najavio jei kako do petka traje javna rasprava o izmjenama i dopuna GUP-a te pozvao sve da se jave. Sutra je u 18 sati tribina o tome u Društvu arhitekata Zagreba. U toku je i Europski tjedan mobilnosti, dodao je Korlaet, paneuropski događaj koji popularizira javni prijevoz, biciklizam i pješačenje te pozvao sve na niz događanja, osobito u 17 u četvrtak na zagrebačku Žbicu, biciklijadu dugu 7 kilometara na križanje Masarykove i Preradovićeve.
Andro Pavuna novi je pročelnik Gdaskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost, najavio je pak Tomašević, doktor znanosti s 11 godina iskustva u sigurnosnom sektoru.
O spornom kreditu Holdinga
U kreditu nema ništa sporno. Tih 240 milijuna eura je uteg zagrebačkog Holdinga, ali ne od danas nego od prije i to jedan od utega, novac koji je potrošila bivša gradska vlast koja je Holding zadužila za pet milijardi kuna. A najgore u strukturi tog zaduženja su kratkoročni krediti koji su oko milijardu kuna. Ljudi koji su zaobilazili zakon i preko Holdinga zaduživali grad, sada drže lekcije o nezakonitosti, a mi moramo vraćati njihove dugove. Po zakonu, ministarstvo financija mora dati suglasnost i ta je procedura ispoštovana. Jedino novo zaduženje je od 20 milijuna kuna. potreban nam je novac na otpremnine. kada smo došli, Holding je bio na rubu ponora. Već sad posluje pozitivno. Što se tiče e sudužništva, imamo mogućnost da zamijenimo to za jamstva gradom. Dva mjeseca smo intenzivno pregovarali o uvjetima. Nevjerojatno mi je kad čitam izjave sindikalista koji kažu da moraju čuvati svoje tvrtke, a ako Holding propadne, propast će i njihove tvrtke.
O čipiranju kanti
Tri godine traje čipiranje kanti. Mi smo to ubrzali, to će poboljšati sustav u smislu da ćemo znati ne samo tko je korisnik spremnika, nego će se moći identificirati kada je pun te će ga moći doći isprazniti i postojat će dokaz. Bit će egzaktno, zbog toga uvodimo čipiranje.
O novim korisnicima Gradske plinare opskrba
Neće HEP preuzimati nikakve korisnike. GPZO sada ima oko 10 000 zahtjeva korisnika koje su privatni opskrbljivači ostavili na cjedilu. GPZO ne može u tako kratkom vremenu obraditi toliko novih korisnika. razgovaramo s institucijama kako da se prebace i da ne ostanu bez plina. S Vladom razgovaramo kako da se te količine riješe. GPZO je nabavio plin za postojeće korisnike., da smo kupili više plina, plaćali bismo penale.
Hoće li biti dovoljno plina za sve?
Nitko ne mije ostati bez plina, osigurali smo dovoljne količine plina po šest puta manjoj cijeni nego što je sada. To su najbitniji ugovori, 300 000 kućanstava imat će plin ove zime po šest puta manjoj cijeni od tržišne, zahvaljujući GPZO-u. Za nove korisnike bit će potrebne nove količine i o tome se razgovara s Vladom trenutno i riješit ćemo za nekoliko dana.
O novom modelu otpada
Prodaja vrećica je već krenula i građani ih kupuju, pripremaju se za 1. listopada, otkako na snagu stupa obaveza. Bit će uhodavanja, kao i s boksovima i sigurno nećemo odmah početi kažnjavati ljude dok ne počne funkcionirati. Za plave vrećice sve je spremno. Nabava za podzemne spremnike je u tijeku, bit će gotova do kraja listopada.
O obnovi
Zaprimili smo 19 000 zahtjeva. Grad je nadležan za obnovu javnih zgrada i tu se pomaci vide. Otvorili smo prvu obnovljenu zgradu, Škole Miroslav Krleža i Ivana Merca, Škola u Vugrovcu, otvaramo i Studentski dom Brune Bušića, Hotelijersko-turističkoj, završava se Krajiška, Gavella će biti otvorena za novu sezonu, za gradske zgrade se pomak itekako vidi. Krenula je i obnova dvije više stambene zgrade i nekoliko obiteljskih kuća, a 20 obiteljskih kuća je uklonjeno.
O tribinama oko otpada i variajcijama u četvrtima
Prva tribina na Črnomercu pokazala je da oko 50 posto spremnika makuto je s javnih površina. Na Trešnjevci sjever rezultat je lošiji jer je drugačija konfiguracija gustoća naseljenosti, šitine ulica. Zato i postoje tribine, kako bi se odgovorilo građanima na direktna pitanja i da mi dobijemo povratne informacije da ga unaprijedimo.
O podzemnih spremnicima
Mali ih broj proizvođača proizvodi i moramo ih uvesti centralizirano, za razliku od bokseva koje može napraviti svatko. Mi moramo biti naručitelji, provesti javnu nabavu, i za svaki od njih dobiti suglasnosti i to traje. U Ljubljani već 15 godina ih postavljaju, mi ćemo biti brži, ali trajat će.
Ima li Možemo! većinu u Skupštini
Otvoreni smo za razgovore s SDP-om, neki zastupnici su napustili klub, no vidite kako su prošle točke na sjednici u ponedjeljak. Sporazum je ukinut, no postoji volja da obnovimo sporazum i poboljšamo ga do iduće sjednice Skupštine 30. listopada. Očekujem da ćemo dogovoriti suradnju na dobrobit Zagrepčana.
Ništa nije sporno u tom kreditu, osim matematike koja ekipi iz Možemo očito ne ide. Cijelo vrijeme se priča o tome kako je kredit nasljeđe bivše vlasti gdje treba vratiti milijardu Kn, dok je za tekuće poslovanje od cijelog kredita uzeto svega 140 milijuna, što je danas izbačena cifra da je jedini višak 20 milijuna potrebnih za otpremnine... I sada dolazimo do problema računanja, jer je 240 mil. € oko 1,8 milijardi, pa sad odbijemo od toga milijardu radi prošle vlasti, odbijemo ono što je novi kredit za tekuće poslovanje, te dobijemo razliku od preko pola milijarde koja se nigdje ne spominje... U saboru su pokazali da im ne ide računanje postotaka, možda da se i za ovih pola milijarde vrh stranke konzultira s vanjskim konzultantima? Ili je to isto ta nova matematika koju su propagirali u saboru?