Tri su mjeseca kako je šef zagrebačkih komunalnih redara postao Juroslav Dragun. Na tom je mjestu zamijenio dugogodišnjeg šefa Matu Kraljevića, a kao prvu veliku promjenu najavio DNK analizu izmeta kućnih ljubimaca. Koje su novosti u redarstvu, zašto se kažnjavaju vlasnici išaranih zgrada i je li on crtao ili brisao grafit na Paromlinu, pitali smo ga u razgovoru na koji ga nije trebalo dugo nagovarati. No, imao je veliku molbu: želio se fotografirati ispred novih fontana. Za njega najljepše mjesto u gradu, kaže.
Koje su vaše kvalitete da ste baš vi zamijenili Kraljevića?
Ja sam dijete komunalnog redarstva. Osam sam godina radio kao redar i vidio i lice i naličje toga posla. Iako dinamičan, zna biti i neugodan. Dvije sam godine bio i voditelj prvog područnog odsjeka koji je pokrivao zonu četiri gradske četvrti, Podsljeme, Črnomerec, Donji Grad i Trnje.
U kojoj ste ispisali najviše kazni?
Najviše u Donjem gradu, a onda na Črnomercu. Kazne se ondje pišu za izvantržnu prodaju, čemu smo svakodnevno svjedoci. Najviše je takvih na Tomislavcu, Dolcu i okretištu Črnomerec. Riječ je o ljudima koji su u socijalnoj kategoriji. Prodaju robu iz Caritasa, a komunalni im redari pišu kazne ili upozorenja. No, sve najčešće završava opomenama jer takva im je socijalna slika. U Donjem su gradu problemi i zbog neodgovornih vlasnika ugostiteljskih objekata koji nastoje gabarite terasa uvijek malo proširiti u odnosu na dobivena rješenja. Kazne idu i za neodgovorne vlasnike koji pse ne vode na lajni, kao i za one koji ne kupe izmet za svojim ljubimcima. Tu imamo dobre rezultate.
Kažete da redari svakodnevno kažnjavaju. No, javljaju nam se čitatelji koji kažu da ih u svojim četvrtima nisu vidjeli? Koliko ih je na terenu?
Svaki područni odsjek ima od 15 do 19 redara, oni su uvijek tu. Građanima se samo čini da ih nema jer pokrivaju dosta široko područje. Od rujna će, kao u Zagrebparkingu i prometnom redarstvu, i komunalni redari biti pokriveni GPS uređajima, pa neće više biti šalabajzanja. Svaki će ići na teren i sebi tražiti posla. Komunalni redari moraju biti ogledalo grada, oni su servis poreznih obveznika iz čijih doprinosa primaju plaću. Moraju biti dostupni jer radimo 365 dana u godini.
Koliko će nas koštati GPS?
To nije strašna stavka. To je uobičajeni trošak.
Pitamo za točan iznos.
Ne znam. To bih trebao pitati. Ne morate se na to referirati, to financira Grad kao sve svoje projekte. Neće biti skupo, ali će pojačati učinkovitost.
Grad ide u novi-stari projekt, utvrđivanje DNK kućnih ljubimaca. Predložio ga je Kraljević prije dvije godine, a tada je zapravo bio ismijan. Što sad donosi?
Sada je sazrelo vrijeme da se s tim projektom krene. Financirat će ga Grad, a očekujemo da bismo mogli povući i novac iz fondova EU. Vjerovalo se da će ta premosnica od dvije godine od starta do realizacije promijeniti savjest građana. Jednostavno je: pri čipiranju ljubimaca uzimat će se uzorci sline. Temeljem toga stvorit će se baza DNK, odnosno registar. Za taj će se posao zaposliti određeni broj osoba ili će se “presložiti” ljudi koji će se baviti skupljanjem izmeta koji ćemo slati na analizu.
Rezultati se dostavljaju mjesnom komunalnom redaru koji na osnovi DNK analize vlasniku šalje obvezan prekršajni nalog. Jednom ili dvaput plaćena kazna promijenit će mišljenje vlasnika koji ne skuplja izmet za svojim ljubimcem. Kazne nisu male, od 600 do 1000 kuna, i volio bih vidjeti onoga tko si to može priuštiti. Nema više rasprave. Stvar je kristalno jasna, zna se čiji je pas, nema prigovora na prekršajni nalog. Ta ideja proći će javnu raspravu s našim sugrađanima, ali i s udrugama za zaštitu životinja, ništa se neće raditi na silu.
Nije li DNK analiza preskupa?
Neće to biti preskupo, a rješava se krucijalni problem u gradu. Kada bi naši sugrađani poštovali bonton, toga ne bi ni trebalo biti.
I grafiti su nam problem. Koliko ste ispisali kazni?
Najmanje, jer se to događa pod okriljem noći. Od 2011. razmišlja se o akcijskom planu za borbu protiv grafita. Ideja je da treća smjena bude mobilna, da nadzire grad kako bi se tome stalo na kraj. Postoji i prijedlog da se pri sanaciji fasada, do visine tri metra, dodaju premazi na kojima ih je lakše očistiti.
Stanari su proširenje naplate tražili u Aleji pomoraca. Vidjet ćemo hoće li se tome udovoljiti.
Zbog grafita se kažnjava i vlasnike zgrade, iako ih nisu oni ispisivali. Nije li to apsurdno?
Da, oni su kolateralne žrtve, plaćaju zbog vandalskih činova. Ali je njihova obveza da im pročelja budu čista.
Pojavila se i vaša fotografija uz grafit. Što ste zapravo radili – brisali ga ili ispisivali?
Osam godina radio sam u Podsljemenu, gdje se živi kao u mojim Remetama – kombinacija ruralnog i urbanog. Ondje nema intenzivnog grafitiranja kao u centru. Jedini su problem grafiti Aviokarata. Ima nekoliko lokacija s kamenim blokovima koji su podloga za taj grafit. Kako im nikako nismo uspjeli stati na kraj, zamolio sam da mi nabave crne sprejeve pa sam njima te reklame neutralizirao. A budući da mi ih je u uredu ostalo, prolazeći pored Paromlina izvadio sam sprej, zdesna nalijevo anulirao grafit i nisam ni vidio da me jedna gradska zastupnica slikala. I to je onda doturila medijima i osvanuo je naslov: Komunalni redar crta grafite za Aviokarte. Ja sam zadnji koji bi to radio. Razgovarao sam s vlasnikom te tvrtke, donio sam sve evidentirano što sam poskidao od tih reklama.
Ako je tako, jeste li ih kaznili?
Nemate dokaz, to je problem. Imaju uhodan stil. Kombi i šablonu. Oni se ograđuju i ne priznaju da su to radili.
Hoće li se još širiti zona naplate parkiranja?
Stanari su proširenje naplate tražili u Aleji pomoraca. Vidjet ćemo hoće li se tome udovoljiti.
Što je sa zgradom na Trgu kralja Tomislava 16, opasna je za prolaznike, a godinama se čeka da se uredi derutno pročelje?
Ona je u zaštićenoj zoni, ali nije registrirana kao kulturno dobro. Ima tri suvlasnika, a iako se godinama pišu rješenja, oni se nisu odazivali na njih. Sanacija stoji oko 454.000 kuna, plus 15.000 za projekt, a taj je trošak na njima. Grad u obnovi pročelja sudjeluje s 55%. Alternativa je, ako nemaju novca, napraviti privremenu sanaciju pod nadzorom stručne službe.
Zapravo dolazimo do situacije da redari pišu rješenja, a ljudi nemaju novca – i što onda?
Mislim da bi tada bilo dobro da Grad to sanira i da se, mimo tih 55% koje daje za uređenje, uknjiži u vrijednosti obavljena posla.
Plan je da će komunalni redari kažnjavati one koji prevrću kontejnere za papir i staklo?
Svakodnevno smo svjedoci krađe i stakla i papira. To bi trebalo biti kažnjivo, no... Kad redari zateknu nekoga da to radi, pokreće se prekršajni postupak. Svi kažu da nemaju od čega živjeti. Kad je riječ o takvim stvarima, morate reagirati kao čovjek, samo vas teška nevolja može na to natjerati.
Hoćete li biti više angažirani oko kontejnera zbog novoga sustava naplate odvoza otpada?
Jedino možemo ići jačim mjerama kažnjavanja, ali napomenuo sam da je riječ o socijalnim slučajevima.
To plaća Grad,to financira Grad...Ne ,to plaćaju građani grada Zagreba!