"Sveta mjesta starih Zagrepčana" radni je naziv izložbe koja se početkom prosinca priprema u Muzeju grada Zagreba.
Voditelj srednjovjekovne arheološke zbirke i arheolog u MGZ-u Boris Mašić detaljno je pregledao i analizirao ukupno 210 svetačkih medaljica kako bi prikazao kamo su hodočastili stanovnici Zagreba u 17. i 18. stoljeću. Dio njih dospio je u muzej kao rezultat arheoloških istraživanja provedenih od 2007. do 2009. godine uz južno pročelje župne crkve Majke Božje Remetske, a dio njih početkom 20. stoljeća pronađen je u kripti crkve svete Marije na Dolcu.
Pronađene u grobovima
– U Remetama su medaljice pronađene u grobovima pokraj crkve u koju su tijekom 17. i 18. stoljeća ukapani žitelji tadašnjeg pavlinskog samostana, ali i njegovi dobročinitelji. Malene brončane pločice otkrivaju dosad nepoznate tragove naše povijesti. Naime, iz njih se može iščitati niz podataka – objašnjava autor izložbe Mašić.
Za ovu prigodu korišteni su i podaci o vjerničkim putovanjima ondašnjih Zagrepčana. O njihovim hodočašćima, napominje Mašić, malo je dokaza u pisanim povijesnim izvorima, a za neka svetišta koja su identificirana na medaljicama upitno je znaju li za njih i današnji vjernici.
– Prema karakteristikama prikaza na medaljicama koje će biti izložene može se razaznati odakle su donesene. Primjerice, na licu obiju medaljica iz poljskoga grada Čenstohove (Jasna Gora) prikaz je Majke Božje Čenstohovske – govori Mašić te dodaje da je izložba vrhunac trogodišnjeg projekta koji je Muzej grada Zagreba prijavio pri Ministarstvu kulture.
Prevalili i tisuću kilometara
Zagrepčani su hodočastili, dodaje – osim u poznata vjerska odredišta kao što su Loreto, Mariazell, Köln ili Marija Bistrica – i u Wessobrun, Šaštin, Ettal, Marianku, Wies... Izložba je zamišljena kao svojevrsna karta Europe, a postavit će je u auli muzeja.
– Ne zna se točno koliko su trajala putovanja, a ni kako su Zagrepčani 17. i 18. stoljeća putovali do gradova udaljenih i do tisuću kilometara. Nije poznat ni socijalni status hodočasnika pa ne možemo sa sigurnošću utvrditi kojem su društvenom sloju pripadali – ističe Mašić te dodaje da se iz analize medaljica vidi da se gotovo 50 posto ondašnjih zagrebačkih hodočasnika odlučivalo za put u marijanska svetišta u Austriji i Bavarskoj. Uz Ministarstvo kulture, izložbu financira i Gradski ured za kulturu, a podupiru i Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te Dijecezanski muzej.
