Epigenetski sat

Menopauza ubrzava starenje i rizik od raka

Rak dojke
Foto: Thinkstock
1/3
09.03.2017.
u 16:35

Tim stručnjaka, koji je donio takav zaključak, predvodio je hrvatski znanstvenik dr.sc. Zdenko Herceg, molekularni biolog i genetičar

Gotovo svaki naš organ i tkivo ima svoju kronološku dob što znanost naziva epigenetskim satom za koji je najnovijim istraživanjem dokazano kako je u žena s rakom dojke ubrzan u odnosu na zdrave žene! Takav zaključak u velikom znanstvenom radu donio je tim stručnjaka koje je vodio dr. sc. Zdenko Herceg, molekularni biolog i genetičar koji je već prije postavio koncept da vanjski – životni i okolišni faktori – ostavljaju konkretan trag na našem epigenomu.

Dakle, naš način života dokazano ostavlja, da tako kažemo, molekularni potpis i konstruira molekularnu bazu tumora te cijelog niza drugih bolesti i poremećaja.

– Ova studija na velikom europskom uzorku baca novo svjetlo na vezu epigenetskog sata i karcinoma. Naime, sveobuhvatna analiza epigenoma (metilacije DNK) otkrila je ubrzanje epigenetskog sata u predijagnostičnim uzorcima krvi od žena s rakom dojke u odnosu na zdrave osobe. Daljnje analize pokazale su da je ubrzanje sata osobito značajno kod karcinoma koji se razvija nakon menopauze. Otvara to novo polje istraživanja epigenoma i mogućnost modulacije epigenetskih procesa u prevenciji ili liječenju karcinoma – pojašnjava dr. Herceg, inače voditelj laboratorija za epigenetiku na Međunarodnom institutu za istraživanje raka u Lyonu koja je specijalizirani institut pod kapom Svjetske zdravstvene organizacije.

Znanstveni svijet, kako će pojasniti ovaj znanstvenik, intrigira upravo mogućnost da je epigenetski sat ubrzan kod određenih bolesti te se nastoji testirati kako usporiti taj proces. Na taj bi se način usporilo i starenje pojedinih organa pa tako i razvoj bolesti koje su povezane sa starenjem. A jedne od tih su upravo maligne bolesti za koje je starenje jedan od jakih prediktora rizika. Naime, epigenetski sat dr. Herceg nazvat će jednim od najfascinantnijih otkrića u epigenetici jer može, pojašnjava, s nevjerojatnom preciznošću pokazati kronološku dob organa i tkiva.

– Iako zvuči gotovo nevjerojatno da naša svaka stanica sadrži svojevrstan “molekularni rodni list” to samo po sebi ne bi bilo od velike koristi budući da je sekvenciranje epigenoma (metiloma) komplicirano i skupo – opisuje ovaj znanstvenik koji iza sebe ima više od stotinu originalnih znanstvenih radova u uglednim svjetskim časopisima, a ovaj je posljednji objavljen u European Journal of Cancer.  

>>Glumica objavila fotografiju sa simptomom raka koji nije primijetila godinu dana

>>Ovo je simptom raka dojke za koji mnoge žene ne znaju

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?