Bedaki noriju svaki dan, pametni samo na fašnik! Otjerati zimu i biti netko drugi na nekoliko tjedana. Stoljećima je to tradicija u mjesecu veljači. Maskirane povorke prolaze Rijekom, Venecijom, Rio de Janeirom, pa i susjednim Samoborom. No unatoč sve većoj posjećenosti i dolascima turista, Zagreb kao glavni grad Hrvatske karnevala – nema.
U bogataškim kućama
Svake godine centrom prodefilira povorka raznih KUD-ova, no sve bude gotovo u nekoliko sati. Svjedoče tome Zagrepčani koji se slučajno nađu na glavnom trgu. A kada ih pitate kamo se ide na fašnik, iz prve će reći – u Samobor.
– Zagreb je imao tradiciju fašnika, ali povorke u centru nikad nisu zaživjele. Maskiralo se na privatnim balovima potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Tim tragom smo i u Muzeju grada Zagreba pokrenuli “Žive slike”, program u sklopu kojeg se djelatnici muzeja odijevaju u povijesne osobe – kaže ravnatelj MGZ-a Viko Ivić. Balovi su se, kaže muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju Zvjezdana Antoš, odvijali uglavnom u bogataškim kućama i plemićkim obiteljima.
– Povorke su neko vrijeme išle od glavnog trga do Gornjeg grada, ali takav oblik obilježavanja karnevala nikad nije zaživio – ističe Z. Antoš te dodaje kako su fašnik najviše “slavili” u prigradskim naseljima, danas zagrebačkim kvartovima. Najpoznatiji su oni u podsljemenskom kraju, no fašnika je bilo i u Sesvetama, Podsusedu...
– Maskirane skupine išle su od vrata do vrata pjevajući, a ono što je do danas ostalo dječje su poklade – kaže Z. Antoš. U tim naseljima fašnik postoji i danas, živi u mnogim lokalnim udrugama i društvima.
– Bilo je pokušaja da se organizira ozbiljniji program, ali nisu uspjeli. Cijeli grad mora živjeti karneval, kao što je to slučaj u Samoboru. U Zagrebu se više obilježava u raznim institucijama, kao što se KD Lisinski pleše pod maskama – ističu iz TZ Zagreba.
Tako je od 2003. do 2010. godine poseban program na zagrebačkim ulicama organizirao Centar za kulturu Trešnjevka.
Trka na prstenac
– Istražili smo stare pokladne običaje između dva svjetska rata i pokušali ih oživiti. Program se odvijao u Tkalčićevoj, na Jelačić placu te na Cvjetnom trgu. Uvijek smo birali najljepše i najmlađe maske, organizirali maskenbale, ali i trku na prstenac, svojevrsnu “zagrebačku alku”, koja je nekad bila omiljena zabava – kaže ravnateljica CeKaTe-a Ljiljana Perišić. Još 2000. “kulturni” su karneval organizirali i arhitekt Željko Kovačić, književnik i povjesničar Slobodan Prosperov Novak te kulturni menadžer Nenad Jandrić.
– Imali smo karnevalske večeri u Puntijaru, predstave ispred crkve sv. Marka... Bilo je niz događanja tijekom cijelog tjedna – ističe Kovačić.
ne treba fasnik u zagrebu imamo glavnu dvorsku ludu bandića