S Draženom Lučićem, predsjednikom Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), razgovarali smo o nesuglasju koje je nastalo između HT-a i države u pitanju razvoja širokopojasnog pristupa internetu.
HT i OiV, točnije država, na različitim su stajalištima o pitanju gradnje agregacijske internetske mreže. Što je zapravo predmet prijepora i tko je po vama u pravu?
Nema prijepora, nego je različito viđenje kako što brže i lakše doći do istog cilja, a to je ponajprije sredstvima iz fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, ali i onima privatnih ulagača i iz državnog proračuna, povećati gustoću priključaka na širokopojasni pristup internetu, neovisno o tehnologiji. Svi koji teže tom cilju u pravu su, dok putovi k ostvarenju tog cilja mogu biti različiti.
Dodijeljeno 50 milijuna
Agregacijska internetska mreža postoji u velikom dijelu, država planira napraviti svoju. Ima li za to potrebe?
Nisam stekao dojam da država planira napraviti neku svoju novu agregacijsku mrežu koja je paralelna postojećima, nego objediniti i u potpunosti iskoristiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, koja je već u njenom vlasništvu preko tvrtki kojima upravlja, npr. OiV, HEP, HAC, Janaf..., te izgraditi dodatne kapacitete i infrastrukture u nekim dijelovima zemlje. Paralelizam i zalihost ne bi trebali biti prioritet u gradnji. Republici Hrvatskoj trebaju gospodarstvo i kućanstva koja koriste širokopojasni pristup internetu i time pridonose poboljšanju kakvoće života te porastu ukupnog društvenog proizvoda.
Argument države jest da bude u vlasništvu infrastrukture te da pruža jednake uvjete na tržištu? Zar ne vjeruju da regulator to može držati pod kontrolom? Tko su sada dionici na tržištu i kako su regulirani?
Razina suradnje između HAKOM-a, kao nezavisnog nacionalnog regulatornog tijela, te "države" i operatora izvrsna je i puna uzajamnog povjerenja. Svi dionici na tržištu, infrastrukturni operatori, kojih u RH ima više od 100, već su godinama regulirani i dužni su svim drugim dionicima na tržištu ponuditi iste usluge pod istim uvjetima. Pojavi li se regulatorni spor, a takvih je dosad bilo malo, tu je HAKOM da donese rješenje na koje se sudionici spora, ako su nezadovoljni, mogu žaliti Visokom upravnom sudu.
Postoji li rasprava o pristupnoj mreži, koja je, čini se, prioritetnija od ove koja već postoji? Kako zapravo Hrvatska stoji kad je riječ o širokopojasnom pristupu internetu?
Pristupna mreža nove generacije jedna je od glavnih tema ne samo za regulaciju tržišta elektroničkih komunikacija nego i jedno od ključnih područja ulaganja, kako u EU tako i u našoj državi. Kod nas je dvjema trećinama kućanstava dostupan širokopojasni pristup internetu, od toga polovica preko mreža nepokretnih komunikacija. Naš problem je što je velika većina tih kućanstava u gradovima i što je vrlo mala potražnja privatnih korisnika za širokopojasnim pristupom internetu brzinama prijenosa podataka većim iznad 30 Mbit/s. To je ono na čemu moramo raditi zajedno s operatorima, kako bi se potražnja za "brzim internetom" ubrzo znatno povećala. Zajednički zadatak HAKOM-a, kao regulatora, države i operatora je na smanjenju "digitalnog jaza", bitne razlike u gustoći širokopojasnih priključaka internetu, između gradova i ruralnih područja u RH. HAKOM od 2013. intenzivno radi na ostvarenju tog cilja programom potpora razvoja širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima i područjima od posebne državne skrbi. U sedam natječaja u okviru tog programa iz proračuna HAKOM-a dodijeljeno je oko 50 milijuna kuna za razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture u područjima bez pristupa internetu. Približno isti toliki iznos iz proračuna HAKOM-a bit će do kraja ove godine dodijeljen za razvoj aplikacija i krajnje korisničke opreme koja koristi širokopojasni pristup internetu.
Važnost lokalnih jedinica
Koji su prioriteti ulaganja, bilo iz proračuna, bilo uz pomoć fondova EU, ne bi li se dostigli ciljevi Agende 2020?
Osnovni cilj je iz fondova EU izvući što više novca u što kraćem vremena te ga iskoristiti za ispunjenje strateških ciljeva RH. Sve što vodi povećanju gustoće širokopojasnog pristupa internetu i smanjenju "digitalnog jaza" istovremeno vodi i ispunjenju ciljeva Digitalne agende 2020. Pri tome će se koristiti ne samo sredstva iz fondova EU nego i iz državnog proračuna te, svakako, ulaganja privatnog sektora, prije svega operatora. Ne smije se zaboraviti ni vrlo važna uloga jedinica lokalne i regionalne samouprave, koje samostalno, ili u suradnji s privatnim ulaganjima (javno-privatno partnerstvo), igraju značajnu ulogu u izgradnji suvremene elektroničke komunikacijske infrastrukture. Imamo već nekoliko pozitivnih primjera. Država, a ni privatna ulaganja, ne mogu doći u svaki kutak Lijepe Naše. HAKOM će općinama i županijama pružiti stručnu pomoć, a operatorima omogućiti da brže i jednostavnije izgrade suvremenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, što će u konačnici dovesti ne samo do poboljšanja kakvoće života, prije svega u ruralnim područjima, nego i pozitivnog utjecaja na gospodarski razvitak.
>>Operatora mijenjalo čak 850 tisuća korisnika
>>HAKOM: Pretplatnički ugovori će morati biti detaljno objašnjeni, a bonovi će vrijediti tri mjeseca
koje trkeljanje. uvode optičku mrežu u sela gdje žive starci, gdje nema pošte, a đaci se broje na prste jedne ruke. logika govori da se u tim područjima trebaju osigurati osnovni uvjeti za normalan život, a oni bi ulagali milijarde u polaganje optike - pitam se kome u vremenu kad je mobilna tehnologija dovoljna da se riješe svie potrebe ljudi u tim ruralnim krajevima .... pijani brod, što drugo reći valjda računaju da će neki kamion s građevinskim materijalom završiti i u njihovom dvorištu u kome grade vikendicu .... kaljuža od države