Ako netko zaslužuje titulu ljudskog detektora laži, onda je to dr. Ekman. Ovaj pionir istraživanja izraza lica sedamdesetih godina dovršio je katalog koji broji više od 5000 pokreta mišića na licu promatranjem kojih je moguće otkriti skrivene emocije. No danas strahuje da je stvorio čudovište. Mlada poduzeća u uzletu, poput Emotienta, Affective i Eyerisa, koriste Ekmanova istraživanja kao temelj nove tehnologije koja bi, služeći se algoritmima, analizirala izraze lica ljudi i otkrivala njihove emocije. Zajedno su ova poduzeća stvorila zastrašujuće veliku bazu vizualnih podataka uz pomoć kojih nastoje pronaći čvrste obrasce povezanosti ljudskih emocija i mikroizraza lica.
Moralna dilema
Dr. Ekman još je uvijek aktivan u svom području istraživanja te je pristao preuzeti mjesto savjetnika Emotienta, odlučan da prevlada moralnu dilemu između potencijalne moći ovih podataka s jedne te odgovornog upravljanja i zaštite osobne privatnosti s druge strane.
Zasad se ova tehnologija uglavnom koristi za potrebe istraživanja tržišta. Emotient i Affectiva surađuju s poznatim tvrtkama poput Coca-Cole ili Honda Motorsa, promatrajući emocije potrošača dok gledaju reklame ili isprobavaju proizvod. No istom tehnologijom može se na brojne načine pomoći ljudima, čak spašavati živote. Kamera u vozilu, primjerice, mogla bi otkriti znakove umora kod vozača i spriječiti ga da zaspi za volanom. U školskim učionicama takva bi kamera bila odličan pokazatelj sposobnosti profesora da održi pozornost učenika.
No implikacije ove nove tehnologije podigle su na noge mnoge zagovornike zaštite osobne privatnosti, koji osuđuju njeno korištenje u javnim prostorima bez prethodnog pristanka ljudi. Otkrivena su poduzeća koja su u sigurnosne kamere ugradila sporni softver kako bi analizirala emocije potrošača kad ulaze u trgovinu odnosno izlaze iz nje. Eyeris je javno objavio informaciju o prodaji svog softvera vladinim tijelima za provođenje zakona odnosno korištenje u ispitivanjima. Mogućnosti su nebrojene, mogli biste otkriti laže li vam partner, policija bi mogla iščitavati emocije ljudi na ulici, a poslodavci bi mogli tajno nadgledati radnike.
Pogrešna interpretacija
Dr. Ekman ističe opasnosti u otkrivanju emocija ljudi koji na to nisu pristali jer bi se njihovi osjećaji mogli pogrešno interpretirati. Bivši detektiv Charles Lieberman prije desetak godina uvježbavao je detektive newyorške protuterorističke jedinice u korištenju Ekmanovim sustavom prepoznavanja emocija. Iako se njegovim tehnikama može otkriti neusklađenost između iskaza osumnjičenog i emocija otkrivenih u izrazima lica, Lieberman priznaje da se moraju znati granice jer ovaj sustav ne može utvrditi stvarni uzrok skrivenih emocija. Tako je bijes osumnjičenog terorista možda zbilja uperen protiv američkog imperijalizma, a možda ga jednostavno uzrujava rasizam nakon što je priveden na ulici samo zbog turbana na glavi.
Baze podataka o emocijama
Problemi mogu proizaći i iz nepravilnosti u samom softveru jer izrazi lica i emocije mogli bi se pogrešno interpretirati. Dr. Ekman upozorava da novi softveri mogu biti iznimno precizni, no preciznost sustava nikad nije bila nezavisno testirana. Budući da jasne regulacije nema, Emotient i ostali postavljaju pravila privatnosti u hodu.
– Teško mogu zamisliti veće ugrožavanje privatnosti od pokušaja snimanja nečijih emocija u bazu podataka – kazala je su Ginger McCall, jedna od zagovornica zaštite privatnosti. Baze podataka Emotienta i Affective, koje su formirale obrasce povezanosti emocija i izraza lica na temelju više milijuna snimaka ljudi koji su, primjerice, sudjelovali u istraživanjima tržišta, zasigurno su razlog za uzbunu. Iako Emotient i Affectiva tvrde da im pojedinačni izrazi lica ničemu ne služe i kako brišu snimke nakon što utvrde povezanost izraza lica i emocija, priznaju da ne mogu kontrolirati zadržavaju li snimke njihovi klijenti koji se koriste spornim softverom.
Dr. Ekman vjeruje da je njegov rad donio više dobra nego zla, no upozorava da nove tehnologije povećavaju rizik zloupotrebe analize ljudskih emocija. Zato se nada da će vlasti prepoznati potencijalne opasnosti i propisati uvjete snimanja ljudi i njihovih izraza lica na javnim prostorima te zaštititi privatnost građana.
Dr. Ekman? Drekman? :)