Rizična ulaganja u krizi

Hrvatski start-upi uz podršku investitora i Algebrinog inkubatora unatoč krizi bilježe konstantan rast

Algebra
Algebra
07.03.2023.
u 14:00

Algebra LAB, jedan od najstarijih startup inkubatora u Hrvatskoj, mladim inovatorima pruža simbiotski ekosustav u kojem poslovne ideje neprekinuto stasaju već 11. godinu zaredom.

Za start-upe nema zime, a unatoč oprezu investitora prema rizičnim ulaganjima, samo u prva tri kvartala prošle godine u domaće je start-upe investirano čak 958,3 milijuna dolara, zaključeno je na Algebra startup meetupu, koje je održano na zagrebačkom kampusu Algebre, u Algebra Spark Event Space prostorijama.

Algebra LAB, kao jedan od najstarijih startup inkubatora u Hrvatskoj, još od 2012. godine ima neprekinut niz inkubatorskih generacija, zahvaljujući sustavnoj podršci koja im je na raspolaganju u inovacijskom ekosustavu koji spaja visoko obrazovanje s poduzetništvom:

„U Algebra LAB-u trudimo se da obje strane simbiotski profitiraju u razvoju - naši studenti od činjenice da im se inkubator nalazi u zgradi u kojoj svakodnevno uče i slušaju predavanja te da se u kratkom roku mogu naći u svijetu poduzetništva, a naši start-upi od toga da im dio mentora i predavača radi u sustavu visokog obrazovanja, što znači da su konstantno na izvoru novih znanja i informacija. U takvom kolaboracijskom sustavu koji spaja vrhunske inovacije i znanost s poduzetništvom vidimo ključ izlaska iz svake krize, kojih u posljednjih desetak godina nije manjkalo. Iz Algebra LAB-a proizašle su mnoge danas uspješne poduzetničke priče – Farseer, Velebit AI, Sport React. Svi one koji razmišljaju o pokretanju vlastitog poslovanja i potrebna im je podrška na putu do realizacije inovativne ideje, pozivamo da se priključe novoj inkubatorskoj generaciji za koju ciklus upisa kreće krajem godine.„ – izjavila je Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a.

Na događanju je predstavljen i magazin Startup Report. „Pojava jednoroga, Infobip i Rimca, kao i veliki exiti poput Nanobita i Gamepiresa, a sad i Photomatha, potiču na porast interesa ulagača za hrvatske startupe pa je lani rekordan broj startupa primio investicije. No, zbog rata u Ukrajini i hektičnog izlaska iz pandemije vrijednosti ulaganja su manje nego prije, iako za hrvatske prilike i dalje jako dobre. Bila je to druga najbolja godina dosad“ – rekao je Bernard Ivezić, urednik magazina.

Na hrvatsko tržište dolaze četiri nova venture capital fonda (fondovi rizičnog kapitala). U sljedećih pet godina količina novca koja će biti raspoloživa za start-upe bit će 10 puta veća nego je bila u proteklom razdoblju – oko 300 milijuna eura. Puno novaca znači i velike probleme za fondove koji se moraju početi natjecati za start-upe što čini cijeli ekosustav dosta dinamičnim i kompetitivnim, posebno u okruženju krize i gospodarske neizvjesnosti.

Utjecaj gospodarske krize te krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu na investicijsku klimu nije zanemariv, o čemu su na panel raspravi, uz Maju Brkljačić govorili i Matija Nakić, osnivačica hrvatskog fintecha Farseera, koji je stasao upravo u Algebra LAB-u; Miryana Joksović, suosnivačica Arcion Labsa i članica Uprave ACAP-a te veteran hrvatske startup investicijske zajednice Vedran Blagus, principal najstarijeg hrvatskog VC fonda South Central Venturesa. Predstavnici start-up scene imali su tako prilike iz prve ruke čuti korisne savjete za preživljavanje turbulentnog društvenog i ekonomskog okruženja, ali i važnosti leadershipa od iskusnih start-upaša:

„U krizi je važno da uvijek vodimo primjerom i na to se voditelji svakog start-upa trebaju fokusirati. Investitori očekuju da će ovo razdoblje trajati 24 do 36 mjeseci. Najteže je seed stage startupima koji nisu u portfoliu jer su za njih rizici najveći, kao i ovisnost o investitorima. Upravo zato najvažniji je dobar networking s potencijalnim investitorima – moj savjet je ne gledati samo njih, nego i njihove portfolio kompanije te tvrtke s kojima su oni povezani jer je u izgradnji te mreže poznanstava ključ budućeg uspjeha.“ – izjavila je Miryana Joksović iz Arcion Labs te se osvrnula na nedavna otpuštanja u tech zajednici: „Većina onih koji su bili ranije zaposleni u velikim tvrtkama teško se mogu prilagoditi start-up kulturi tako da je pitanje kako spojiti te talente u start-up ekosustav jer su oni navikli na drugačije standarde rada netipične za dinamiku malih poduzetnika koji tek kreću graditi svoje tvrtke.

To da svaka kriza, pa tako i ova, može biti prilika uvidjela je Matija Nakić, osnivačica Farseera na svom primjeru: „Naš proces dobivanja investicije nije bio dramatičan i brzo smo se snašli. Investicije su ipak usporile gledamo li okruženje, dok je u prošle dvije godine kapitala bilo mnogo i dogodio se značajan skok u zapošljavanjima te ulaganjima u IT firme. Ja volim krize i mislim da su one dobra prilika za preispitati sebe i svoj biznis model. Ljudi koji su otišli iz velikih IT firmi poput Googlea će zasigurno brzo naći posao jer imaju vrhunska znanja i vratit će se u ekosustav i donijeti to novo znanje mladim kompanijama. Vjerujem da nas čeka zanimljivih par godina, posebno uz sve veći utjecaj AI-a.“

„U 2021. i 2022. kapital je bio jeftin ne samo za start-upe nego i za fondove. U zadnjem kvartalu 2022. dogodio se značajan pad investicija. Novca ima, investicije su poljuljane, no nisu prestale“ – naglasio je Vedran Blagus iz South Central Ventures.

Unatoč podatcima o smanjenom investicijskom valu koji je posljedica globalnih ekonomskih zbivanja, panelisti su se složili kako je pred domaćom, ali i globalnom start-up scenom izazovan period samo uvod u nastavak prosperitetnog razdoblja. Naime, pred start-upašima su sada novi izazovi u vidu ulaganja u istraživanja i razvoj, kao temelja novih inovacija koje mogu pomoći prebroditi krizu:

„Što se aktivnosti i interesa start-upa tiče – nije došlo do smanjenja, dapače ima ih više nego ikada prije. Velik je broj prijavljenih i zainteresiranih za naš Lab, a tzv. zamor scene ili materijala ne postoji, po onome što mi vidimo – a to je reakcija na evente i same prijave, vidi se živost scene. U Hrvatskoj je sve više investicijskih fondova koji liječe ranu nedostatka ranog kapitala poput Fil Rouge Capitala i South Central Ventures, koji omogućavaju start-upima da ne razmišljaju o novcu, već o svom proizvodu ili usluzi koju razvijaju. Ne vidim razloga za zabrinutost za hrvatsku start-up scenu, osim opreza potrebnog pri novim zapošljavanjima – posebno kod promjene kulture i prelaska na scale-up“ – kazala je Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a te dodala kako se brojka od 500 – 600 startupa s početka prošle godine prema nekim procjenama popela na čak 900 koliko je procijenjeno krajem 2022. godine, time poručivši kako start-up scena raste unatoč nepovoljnim okolnostima.

Na događanju su i dva start-upa proizašla iz Algebrinog LAB-a (EcoWashers i TablePop) kroz petominutne pitcheve predstavila svoje inovativne ideje pred publikom. EcoWashers u nekoliko poteza omogućava korisniku da na pametnom telefonu naruči pranje vozila, a kroz sustav suhog eco pranja koriste jedinstvenu nano-tehnologiju koja je sigurna za okoliš i koja koristi minimalnu količinu vode. TablePop je platforma koja omogućava gostima beskontaktno naručivanje i plaćanje u ugostiteljskim objektima sa jednostavnim skeniranjem QR koda. Uz njih, svoje je inovacije predstavio i start-up IoTaaP, a iskusni član start-up i tech zajednice Ivo Spigel nazočnima je prezentirao svoj novi fintech projekt Pontyx.

Algebra Spark Event Space i Algebra Spark Coworking, inovativan i jedinstven prostor na zapadnom dijelu grada publici je približio Hrvoje Josip Balen, član Uprave: „Za razliku od ostalih sličnih suradničkih prostora, Algebrine su prostorije posebno dizajnirane i usmjerene na razvoj poslovanja i stvaranje poduzetničke mikroklime prikladne za ozbiljne tvrtke koje fokus stavljaju na poslovni rast. Algebrin inovativni prostor tvrtkama omogućuje organizaciju većih ili manjih poslovnih događanja, predavanja, radionica, ali i niz drugih privatnih ili komercijalnih evenata uz svu potrebnu infrastrukturu. Zainteresiranim tvrtkama i fizičkim osobama u okviru Algebra Rent Spacea omogućen je i najam dodatnih prostora na preko 12.000 m2 koji uključuje vrhunsku opremu i tehnologiju s ciljem postizanja maksimalne razine funkcionalnosti – kroz sinergiju uredskih prostora s Algebra LAB-om, kao znanstveno-istraživačkim centrom namijenjenim malim i start-up tvrtkama.“

Algebrin Spark Coworking Space koristi i Matija Matija, mladi start-upovac koji je osmislio web stranicu Lankea koja na jednom mjestu prikazuje sve dostupne projekte novogradnje nekretnina. Matija se osvrnuo na svoj boravak u Algebrinim uredima: „Najviše me se dojmila lokacija koja mi odgovara jer se i sam nalazim na zapadnom dijelu grada te s druge strane kvaliteta i opremljenost ureda koji sadrži sve što trebam na jednom mjestu. Na kraju, ali ne manje važno – cijenim mir kojeg uredski prostor nudi, a koji mi je potreban za fokusiranje na posao, za kojeg nisam siguran da bi ga pronašao u drugim sličnim coworking prostorima u Zagrebu.“

Start-upi su zbog svoje fokusiranosti na inovativnost u poslovanju jedan od segmenata gospodarstva koji će značajno utjecati na budući razvoj cijelog društva, a i njihova uloga nije samo u vlastitom napretku, već imaju potencijal i značajno ubrzati rast ostalih gospodarskih grana. Danas start-upi nisu ograničeni samo na IT sektor, već se pojavljuju i u poljoprivredi, ugostiteljstvu, bankarstvu, u kojima pomažu akcelerirati rast čitavih ekosustava, a njihova pojavnost u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, čemu uz privatne investitore najviše doprinose inkubatori poput Algebra LAB-a, koji im pružaju podršku u ranim fazama i začecima poslovnih ideja.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije