Nespretna imena auta

Jesi li pokupio kugu ili predao mito?

26.10.2021.
u 18:09

Megane Conquest ime je Renaultova coupe-SUV modela u regiji Adriatic, a drugdje se zove Arkana

Prvi put u povijesti jedan je proizvođač automobila promijenio ime svog modela zbog našeg tržišta. Kad kažemo našeg, mislimo na cjelokupni prostor bivše Jugoslavije jer je francuski proizvođač svoj novi model koji se na svim ostalim svjetskim tržištima naziva Arkana u Hrvatskoj i drugim dijelovima regije preimenovao u Megane Conquest. Čim je objavljeno da će se novi coupe-SUV zvati Arkana, predstavništvo Renaulta za područje Adriatic u koje spadaju Hrvatska, Slovenija, BiH i Srbija, predložilo je sjedištu Renaulta da se za ovo područje zbog negativnih konotacija koje bi izazvalo ime Arkana tom modelu izmijeni ime. I Francuzi su odlučili to i napraviti pa su time pokazali da su im i relativno mala tržišta bitna. Prije su proizvođači uglavnom, kada bi se dogodilo da je ime nekog globalnog modela na našem jeziku u najmanju ruku nespretno, odlučili da se ne isplati zbog malog tržišta za tako mali broj kupaca mijenjati ime automobila.

Primjerice, najmanji model Alfa Romea nazvan je Mito, što označava talijansku autocestu koja spaja dva najbitnija grada na sjeveru Italije – Milano i Torino. Iz te perspektive to je vrlo uspješna i pamtljiva dosjetka imena automobila, no u našem jeziku ona znači nešto sasvim drugo. Kod nas, gdje je korupcija još uvijek jedan od najvećih društvenih problema, mito ima negativan kontekst.

Sličan primjer je i s Ford Kugom. Kuga je zarazna bolest koja je harala Europom od 14. do 18. stoljeća, a na vrhuncu pandemije usmrtila je četvrtinu pučanstva Europe. Ford je ime Kuga izabrao prema skraćenici od engleske riječi “cougar” (kuguar), što na našem jeziku znači puma, odnosno mačka iz reda zvijeri. Zanimljivo, Ford osim većeg SUV modela Kuga, u svojoj ponudi ima i za broj manji SUV model Puma, što je zapravo sinonim za kuguara.

No, osim što Kuga nije baš najsretnije ima na našem govornom području, njezino ime nije baš prošlo glatko ni u engleskom govornom području. Australci su htjeli da se Kuga na njihovu tržištu zove kao i u SAD-u Escape. Kao razlog su naveli značenje riječi iz koje je izvedena – cougar, što u anglosaksonskim jezicima označava stariju ženu koja je u vezi s mlađim muškarcem. Dodali su i da na slavenskim jezicima kuga označava zaraznu bolest, a u Australiji je velika dijaspora naroda iz bivše Jugoslavije. No, australski Ford je te zahtjeve odbio i ostao pri imenu Kuga i na tom tržištu.

U povijesti ima još takvih primjera iz našeg jezika. Primjerice, nekadašnja Toyotina limuzina zvala se Carina. Svi znamo što carina znači na hrvatskom jeziku, no još je gore značenje ako ime tog modela čitamo prema engleskom izgovoru a ne fonetski, s početnim slovom “k”.

 

 

Često je sleng, odnosno kolokvijalan govor u određenim državama zadavao muke proizvođačima automobila.

Primjerice, poznati veliki terenac Mitsubishija Pajero, koji je dobio ime prema pampaskoj mački (lat. Leopardus pajeros) iz reda leoparda, u državama španjolskog govornog područja zove se Montero. Razlog je jednostavan – pajero u španjolskom slengu označava muškarca koji se samozadovoljava.

Slično se dogodilo i s Fordovim modelom Pinto u Brazilu, jer pinto u brazilskom kolokvijalnom govoru znači mali muški spolni organ. Opel Ascona, nekad popularni model njemačkog proizvođača koji se odlično prodavao u Europi u Portugalu nije bio toliko popularan jer tu riječ Portugalci povezuju sa ženskim spolnim organom.

Toyota je pak u Francuskoj morala izmijeniti ime svog sportskog automobila MR2 jer je izgovor imena tog modela previše sličio izgovoru francuske riječi “merde” koja znači “sranje”.

Popularni gradski Citroën Saxo, ime je dobio prema popularnom glazbenom instrumentu saksofonu, no riječ saxo u turskom jeziku ima sasvim drugo značenje. Naime, saxo u slengu znači oralni seks.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije