Prvo izdanje globalnog izvještaja o stanju otvorenih podataka Global Data Barometer 2021 Hrvatsku je između 109 zemalja svijeta smjestilo na 27. mjesto, dok je među 20 zemalja članica EU obuhvaćenih izvještajem ipak ostala ispod prosjeka. Gong je u okviru regionalnog Access Info Europe Huba sudjelovao u istraživanju provedenom u razdoblju od svibnja 2019. do svibnja 2021. na šest kontinenata, kako bi prikupili usporedive podatke koliko se otvoreni podaci koriste za opće dobro i u javnom interesu.
Prema načinu na koji upravlja podacima javnog sektora Hrvatsku je istraživanje svrstalo u srednju kategoriju zemalja koje objavljuju podatke o javnim financijama, trgovačkim društvima, imovinskim karticama dužnosnika, ali u formatima koje je teško koristiti za ponovnu upotrebu. Najmanje bodova Hrvatska je dobila za otvorenost prostornih podataka, i podataka o klimi i okolišu. Melisa Skender iz GONG-a napravila je kratku Analizu stanja otvorenosti podataka u Hrvatskoj upravo na temelju globalne studije s ciljem, kako piše, da osvijesti izazove s kojima se valja suočiti kako bismo iskoristili puni potencijal otvorenih podataka u Hrvatskoj. Pri tom je hrvatske rezultate uspoređivala s ostalih 19 zemalja članica EU uključenih u istraživanje, a mi prenosimo dio njenog rada koji se odnosi na općenitu analizu tematskih cjelina.
Kada je riječ o tematskim cjelinama obuhvaćenima u istraživanju Global Data Barometera, Hrvatska najgore stoji s podacima o klimi i okolišu i prostornim podacima, a obje ove skupine podataka uključene su među visokovrijedne i prioritetne za otvaranje u aneksu europske Direktive o otvorenim podacima javnog sektora. Bude li uspješno prenesena u hrvatski Zakon o pravu na pristup informacijama učinak ove Direktive osigurao bi da podaci upravo iz ove dvije skupine budu najprije dostupni u otvorenom formatu za slobodno preuzimanje.
Po pitanju otvorenosti podataka o javnim financijama i vlasništvu trgovačkih društava Hrvatska je iznad prosjeka. Posebno vezano uz javne financije, ispitivalo se u kojoj mjeri je moguće povezati podatke proračuna s podacima o isplatama iz državne riznice i podacima o ugovorenim javnim nabavama te omogućiti pregled ovih podataka za svaki projekt. Dodatne bodove u ovoj kategoriji Hrvatska je dobila jer postoje jedinstveni identifikatori koji povezuju ove podatke.
Premda niti jedan od ovih skupova nema osiguran API pristup kao najviši standard strojne čitljivosti, činjenica da ih je moguće preuzeti u tabličnom formatu i povezati putem OIB-a kao jedinstvenog identifikatora osigurala je visoki broj bodova za ove kategorije. Dodatno, iako su podaci o trgovačkim društvima iz sudskog registra dostupni putem API-ja, što bi trebalo značiti i maksimalan broj bodova, prosjek kvari registar stvarnih vlasnika koji nije otvorio mogućnost besplatnog preuzimanja podataka iz registra.
Gong od početka zagovara da podaci iz ovog registra moraju biti svima besplatno dostupni u otvorenom formatu za slobodno preuzimanje jer samo uz takvu, potpunu transparentnost, registar može ispuniti svoju svrhu u sprječavanju pranja novca i borbe protiv korupcije. Zakon o pravu na pristup informacijama uvrstio je sve tri kategorije podataka; klimatske, prostorne i podatke o vlasnicima tvrtki, u visokovrijedne, pa je opravdano očekivati kako će besplatan API pristup biti osiguran i za podatke registara stvarnih vlasnika. Brojne zemlje svrstane u visoko i srednje sposobne otvoriti pouzdane, točne i sveobuhvatne podatke javnog sektora, a među kojima je i Hrvatska, imaju razumno visok standard otvorenosti podataka kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, zaključak je Analize.
Ipak, nalazi istraživanja Global Data Barometer ukazali su i na ograničenja u političkom okruženju gdje je neovisnim i organizacijama civilnog društva otežano razvijati i održavati aplikacije koje otvorene podatke koriste za opće društvenu korist. Konkretno, potrebno je uložiti znatne resurse kako bi se podaci koje javni sektor nudi pripremili za unos u bilo koju bazu ili aplikaciju i isti postupak ponavljati kod svakog ažuriranja podataka.
Cijenu toga moguće je pokriti samo kroz poslovni plan koji podrazumijeva naplatu pristupa. Među ključnim problemima je i slaba interoperabilnost podataka javnog sektora, naročito onih koji se tiču političkog integriteta. Interoperabilnost podrazumijeva konzistentne identifikatore, poput osobnog identifikacijskog broja (OIB), koji jedinstveno označavaju isti element u različitim bazama.
Dinamika otvaranja podataka na način koji bi osigurao njihovu visoku upotrebljivost za inovacije, aplikacije, istraživanja, pa i za analitičke podloge kod strateškog planiranja politika, u velikoj mjeri i dalje će tako ovisiti o potražnji – odnosno javnom interesu iskazanom za pojedine skupove podataka. Ovo predstavlja ograničenje u smislu nedostatka edukacije korisnika, sustavne podrške i poticanja korištenja podataka javnog sektora za rješenja koja bi unaprijedila život u zajednici.
Prilikom objave podataka ili razvoja aplikacija, osim toga, tijela javne vlasti nemaju praksu savjetovanja s mogućim korisnicima zbog čega one često nisu niti korisnički orijentirane. Zemlje koje prema rezultatima Global Data Barometera 2021. spadaju u kategoriju prosječnih odnosno srednje sposobnih osigurati podatke u skladu sa standardima upotrebljivosti, trebaju snažno političko vodstvo koje bi pokazalo stvarnu volju razviti učinkovitu strategiju otvaranja podataka.
Takvu koja će omogućiti ne samo njihovu gospodarsku isplativost, nego će osigurati i razvoj potrebnih vještina, institucija i sloboda potrebnih kako bi se podaci koristili kao društveni resurs. Izostanak napora da se educiraju korisnici i službenici i da se osnaži institucije koje reguliraju slobodan pristup podacima da promoviraju njihovo korištenje u interesu društva, predstavlja rizik da će pristup javnim podacima biti ograničen i korišten za privatnu dobit bez mogućnosti da ih većina građana i građanki ravnopravno koristi za vlastite interese, ili u općem interesu.
Najveći potencijal u tom smislu, navodi istraživanje, pokazale su suradnje između tradicionalnih, na misiju i viziju usmjerenih organizacija civilnog društva i više tehnološki usmjerenih građanskih organizacija koje imaju znanja za razvoj modela u kojima bi se podaci mogli koristiti za rješavanje konkretnih društvenih izazova.
Napomena: Zakon o priavu na pristup informacijama usvojen je krajem lipnja
