Oni su postali web detektivi, zaslužili su diplomu, ali s njom i odgovornost. Radi se o 100 djece osnovnih škola iz pet županija, za sada, a dogodine bi se projekt trebao proširiti na cijelu Hrvatsku. Radi se o projektu Web detektivi, koji su pokrenule nevladine udruge Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u partnerstvu s Microsoftom Hrvatska te u suradnji s Odjelom prevencije Policijske uprave Osječko-baranjske županije.
Svjesni da je online svijet jednostavno nezaobilazan te da će posebice djeca zasigurno u njega kročiti, odlučili su ih educirati. Naime, uz dobrobiti interneta ne treba zanemariti ni zloporabe, a usto valja biti svjestan da sve što se objavi jednostavno tamo i ostaje.
– Dvaput promisli, jednom klikni, mogli bismo reći da je to neki naš moto. Jer doista je važno osvijestiti činjenicu da je internet tu, da od njega ne treba bježati, no da treba znati sve njegove prednosti i mane i načine kako se zaštititi. Živimo u digitalnoj eri, ne možemo se otkopčati, ali se uvijek možemo educirati – kazao nam je Boris Radanović iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, pokretač projekta.
Cilj projekta bio je povećati razinu znanja i svijesti o posljedicama zloporabe interneta i društvenih mreža te pridonijeti općoj sigurnosti djece kao korisnika interneta podizanjem razine pristojne internetske komunikacije te educiranjem djece, mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i savjesnom korištenju interneta.
Web detektivi zapravo su djeca obučena za prepoznavanje i prijavljivanje neprimjerenog sadržaja na internetu koji se tijekom pet tjedana održavao na dvije radionice. Inače, svaki web detektiv dobiva uz diplomu i „detektivsku iskaznicu“ kako bi, temeljem jedinstvenog koda s iskaznice, mogao prijaviti neprimjereni sadržaj putem dojavnog internetskog obrasca i time ispuniti svoju zadaću web detektiva koja uključuje prijavljivanje međuvršnjačkog nasilja na internetu.
– Naučili smo ih prepoznati koji je sadržaj opasan i, naravno, već imamo akciju. Jer između ostalog web detektivi i njihovi nastavnici imali su zadaću prenijeti svoje novo znanje ostalim učenicima u svojim razredima. Vrlo su uspješni. Sve ono što prijave nije doista prijavljivo, no i to je proces učenja u kojem im pomažemo – priča nam Boris Radanović.
– Unapređenje digitalne pismenosti, s posebnim fokusom na računalnu sigurnost i ponašanje na internetu, treba biti visoko na listi prioriteta u obrazovnom sustavu.
Važno je da mladi budu svjesni izazova i rizika koji postoje pri komunikaciji s drugima, a posebno pri ostavljanju podataka i drugih privatnih sadržaja na internetu – kaže Ivan Vidaković, direktor Microsofta.
Centar za sigurniji internet lani je proveo istraživanje koje je obuhvatilo oko 7000 sudionika u osnovnim i srednjim školama u 22 hrvatska grada, što je bila podloga projekta. Tako je 12 posto učenika navelo da je bar jednom doživjelo da netko podijeli njihovu videosnimku a da ih nije zamolio za dopuštenje, dok 52 posto navodi da su bar jednom doživjeli da ih drugi ogovaraju na internetu. Deset posto ispitanika navelo je da u takvim situacijama nije zatražilo pomoć, a 20 posto za pomoć se obraća roditeljima, 34 posto prijateljima, 10 posto dečku ili djevojci, dok samo dva posto pomoć traži od djelatnika škole.
>> Na Facebooku 15% djece primilo prijetnje
