Kanadska Tvrtka Blackberry, nekad poznata kao RIM (Research in Motion), "zakaparena" je. Kupac je, zasad, Fairfax Financial, najveći pojedinačni dioničar s udjelom od 10 posto. Potpisano je pismo namjere, a cijena koju su spremni platiti jest 4,7 milijardi dolara. Uzme li se u obzir da je BlackBerry vrijedio 83 milijarde dolara 2008., ne čudi što vodstvo kanadske tvrtke još traži nekoga tko je spreman dati više. A za ilustraciju koliko se nisko srozao BlackBerry, nekadašnji vladar tržišta, Apple, trenutačno najjača američka tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji, vrijedi 445 milijardi dolara, dok je ponuda za kupnju BlackBerryja tek jedan posto te vrijednosti.
Fairfax provodi due dilligence, odnosno dubinski snima tvrtku i do 4. studenoga moguć je raskid sklopljenog posla uz penale, ali ako vodstvo BlackBerryja ne pronađe zainteresiranije i bogatije od kanadskih dioničara, BlackBerry će postati dio Fairfax Financiala.
Nestanak brenda
Znači li to smrt brenda mobitela BlackBerry ili ne, analitičari još dvoje premda je više onih koji tvrde da je legendarnom poslovnom mobitelu BlackBerryju odzvonilo te da se do sredine 2014. više se neće prodavati. Postoji mala šansa da će BlackBerry ostati proizvod za one koji ne žele prijeći na ekrane osjetljive na dodir i ne vape za hrpom aplikacija koje se svakodnevno proizvode i u tom okruženju pronaći svoj poslovni model opstanka. Ono što još vrijedi u kanadskom tehnološkom divu jesu patenti i divizija poslovnih rješenja, smatraju analitičari. Stoga ne čudi da dionica BB-a ima rejting visokog rizika.
BlackBerry je promašio sve što se promašiti može u razvoju svojih proizvoda i poslovanju, a pritom je visoka cijena uređaja natjerala kupce pametnih telefona da odu razvikanijima i uspješnijima. Jedino se tako mogu tumačiti posljednji financijski pokazatelji tvrtke, koja je od pojave Appleova iPhonea s vrha ljestvice najpoželjnijih mobitela krenula u svoju negativnu spiralu propasti. Iskazan je gubitak od 960 milijuna dolara u drugom tromjesečju, što je tri puta više od očekivanog. Isporučeno je 5,9 milijuna komada pametnih mobitela, a ukupno je neprodanih gotovo milijarda. Dionica BlackBerryja vrijedi 10 dolara, odnosno čak 90 posto manje nego prije pet godina ili 48 posto manje nego prije godinu dana. BlackBerry će zbog katastrofalnih rezultata podijeliti 4500 otkaza, točnije riješiti se 40 posto svoje radne snage.
Poezija RIM-a
Tvrtku Research in Motion sa sjedištem u Waterloou u Ontariju osnovao je daleke 1984. elektrotehničar Mike Lazaridis, a nazvao ju je po izrazu "poetry in motion" koji je pročitao u jednim sportskim novinama. Pomoć u prvim godinama od osnivanja Lazaridis je imao u suosnivaču Douglasu Freiginu, no svjež kapital donio je 1992. godine James Balsillie koji je usto unio dodatni optimizam i smisao za biznis. Lazaridis je, kako ga opisuju poznanici, zaluđen Zvjezdanim stazama te je za njega komunikator iz te kultne serije bio inspiracija za sve "strojeve" koje je osmislio. Balsillie je pak bio toliko uvjeren u uspješnost tvrtke da je stavio kuću pod hipoteku ne bi li dignuo kredit i uložio ga u tvrtku. Od njegova dolaska 1992. dvojac je vladao tvrtkom, obojica su imala funkciju predsjednika uprave ili jednakopravnih direktora sve do siječnja 2012. godine. Poezija u pokretu za RIM se događala do prije pet godina. No nakon pojave iPhonea i potom operativnog sustava Android RIM-ova moć topila se naočigled, a svi pokušaji konkuriranja Googleu i Appleu bili su mlaki, zakašnjeli i nedostatni.
Naziv BlackBerry prvi se put pojavio 1999. godine, bilo je to ime naprednog pagera, odnosno dojavljivača koji je radio na "kućnom" serveru, komplementarnom Microsoftovu exchange serveru. Imao je tipkovnicu i dvosmjernu komunikaciju. Tada je tvrtka RIM i izlistana na burzi skupivši 150 milijuna funti, nakon čega je počeo njen ubrzani rast i razvoj.
Prvi pametni telefon nazvan BlackBerry 957 pojavio se u travnju 2000. godine. Cijela tvrtka bila je orijentirana prema poslovnim klijentima, no iskorak prema širem potrošačkom segmentu napravili su serijom Pearl, prvim pametnim telefonom s kamerom. Mobiteli BlackBerry bili su pravi hit, posebice među poslovnjacima, a s obzirom na servere i sigurnosne zaštite, obožavale su ga vlade raznih zemalja. Za razliku od iPhonea, Blackberry nikada nije izazivao uzbuđenje kod korisnika do te mjere da bi netko prodao bubreg ne bi li ga se domogao. BB je bio sinonim za sigurnost i pouzdanost. Korisnici BlackBerryja ovisili su o mobitelu jer im je olakšavao svakodnevni posao, no nisu razvijali strasnu ovisnost.
Kobni pad servera
Naizgled su sve kockice bile posložene tako da osiguraju dugoročnu uspješnost kompanije. No tvrtka koja je rasla postala je troma i birokratizirana, uljuljana u uspjeh te kao da nije registrirala upad Appleova iPhonea na tržište. Kladili su se na fizičku tipkovnicu vjerujući da je to najbolje moguće rješenje, a istovremeno je Apple stvarao obožavatelje zaslona osjetljivih na dodir. Kada su shvatili da se moraju mijenjati, već su debelo kasnili. Drugi moment koji su uspjeli zanemariti jest Googleov ulazak na tržište mobitela s platformom Android. BlackBerryjev operativni sustav, vjerovali su, najbolji je te ga razni Androidi i iOS-i ne mogu ugroziti. No prevarili su se. Novi BlackBerryji lansirani na tržište više nisu dobivali zadivljujuće recenzije, ljubitelja tipkovnice bilo je sve manje, usto je globalna kriza bila u punom jeku te su možda pri tumačenju rezultata poneki analitičari pogrešno tumačili izostanke očekivanog rasta.
Ono što je išlo na ruku BlackBerryju i održavalo ga nakon 2009. godine jest pouzdanost i sigurnost. Sukobi, demonstracije, katastrofe... događali su se u svijetu, a komunikaciju BB-om nitko nije mogao srušiti, nerijetko bi ostao jedini oblik komunikacije koji nije zatajio.
I tako sve do listopada 2011. kada su pali RIM-ovi serveri u Londonu. Četiri dana korisnici BB-a bili su odsječeni od svijeta jer podatkovni promet jednostavno nije radio. Tada je RIM izgubio i ono što mu je bila glavna kvaliteta, pouzdanost, odnosno povjerenje korisnika. Kasniji novi modeli koji imaju ekrane osjetljive na dodir, nova naprednija verzija operativnog sustava, aplikacije... ništa više nije moglo vratiti nekadašnju slavu kultnog mobitela poslovnih ljudi.
