Uskoro u Tehničkom muzeju

Koji je tvoj (z)broj? pita nas autor povijesti računanja

Boris Halasz
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
29.06.2017.
u 07:30

Na izložbi, koja će biti otvorena do kraja rujna, naglasak je na domaćim proizvođačima TRS-u iz Zagreba te Digitronu iz Buja

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu od 6. srpnja do 30. rujna 2017. trajat će izložba pod nazivom Koji je tvoj (z)broj – Povijest računanja od abakusa do kalkulatora. Naslov otkriva sve, bit će tu brojne naprave i uređaji koje je čovjek koristio otkako je na smislen način počeo koristiti brojke. Razvoj takvih naprava čovječanstvo je doveo do toga da od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća, kada je sve brži razvoj poluvodičke i informatičke industrije, potaknut razvojem kalkulatora, zapravo prešao granice računskih pomagala i ušao u područje računala opće namjene te u sve sfere svakodnevnog života, stubokom ga mijenjajući.

Šiber iz 1895. godine

U katalogu izložbe pronaći ćemo čak 489 jedinica koje, osim eksponata važnih i u povijesno-tehnološkom smislu nezaobilaznih predmeta, obuhvaćaju i one koji ilustriraju masovnu proizvodnju.

– Strojar sam po struci, a fakultet sam završio sa šiberom upoznavši džepni kalkulator tek na kraju studija. Tako da iza ove izložbe ima i nostalgije, a ponajveća motivacija leži u izložbi šibera profesora Božidara Kanajeta iz 2010. – kaže nam autor izložbe prof. dr. sc. Boris Halasz. Izložba se sastoji od nekoliko cjelina, najstarijih računskih pomagala kao što su abakus, računske tablice ili geometrijska pomagala, tu je i otkriće logaritama, gdje su logaritamske tablice i logaritamska računala, zatim su tu ostala analogna računala, mehanička računska pomagala, mehanički računski strojevi na ručni i električni pogon te elektronički kalkulatori, stolni, džepni, jednostavni, znanstveni, programibilni, grafički.

– Teško je izdvojiti koji je eksponat najstariji jer su neki od predmeta izrađivani u razdoblju od nekoliko desetaka godina, konkretnu godinu proizvodnje za takve je eksponate teško pronaći. Međutim, čini mi se kako će posjetiteljima biti zanimljivo pogledati cilindrični šiber koji datira vjerojatno iz 1895. godine, pa je onda tu i logaritamsko računalo od 25 cm iz 1900., negdje u to razdoblje pripada i registar kasa američke kompanije NCR, tu je još pet-šest eksponata koji datiraju 1910. godinu. Sve je to prilično nevjerojatno, način na koji su se nekada obavljale matematičke operacije – objašnjava dr. Halasz.

Ima ih na e-bayu

Neki su od izložaka doista rijetkost i u svijetu. Mehaničkih računskih strojeva na ručni pogon Bunzel-Delton No. 5 u svijetu ima tek nekoliko, isto koliko i uredskih zbrajalica IMMC, International Money Machine Company napravljene oko 1910. godine. Nema puno više niti Hamann Selecti, elektromehaničkih strojeva koji su mogli provoditi četiri računske operacije, a proizvodili su se oko 1935. godine. Friden 132, stolni kalkulator američkog Singer/Frieden Corporationa iz 1965. godine može na eBayu doseći cijenu i nekoliko tisuća dolara.

– Od prvog stolnog i s devetnaest kilograma mase modela Friden 130 iz 1964., koji je imao tranzistore i diode kao sastavne elemente, u samo deset godina elektronički je kalkulator postao lagano, džepno i po cijeni dostupno računsko pomagalo nezamislive brzine, nenadmašne točnosti i neslućene pouzdanosti – kaže za Fridenove modele autor izložbe. Neke će među posjetiteljima pogotovo zanimati poseban naglasak na domaćoj proizvodnji, točnije proizvodnji na teritoriju bivše Jugoslavije, koja se odvijala najviše u Hrvatskoj, prije svega u Tvornici računskih strojeva Zagreb (TRS) i u tvornici Digitron u Bujama u Istri te u manjem opsegu u tvornici RIZ u Zagrebu. Bit će tu i proizvoda tvornica Ei iz Niša u Srbiji te UNIS-a iz Sarajeva. Oni koji su svoje fakultete završavali 90-ih godina rado će se prisjetiti znanstvenih kalkulatora Hewlett-Packarda, Texas Instrumentsa ili Casija, malih onodobnih tehnoloških čuda koja su danas tek relikt prošlosti koje zamjenjuje tek aplikacija na kakvom smartphoneu.

Komentara 1

MY
mycropht
20:58 26.07.2017.

Odlična izložba - naravno za onog tko ima interesa za to područje. Komentari pokraj izložaka su vrhunski!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije