Kupaca polovnih automobila – kako onih iz unosa, odnosno iz neke druge europske države, tako i onih koji su svoj dosadašnji radni vijek odslužili u Hrvatskoj – ima osjetno više nego onih koji posežu za novim automobilima. Razumljivo, jer standard tek manjini dopušta investiranje u novi automobil, a raste i udio vozača koji kupnjom mlađeg rabljenog vozila nastoje izbjeći nagli pad vrijednosti, najzamjetniji upravo u prvim godinama "života" automobila. No, odabrati kvalitetan polovni automobil za novac kojim raspolažete sve je samo ne lako.
Gdje tražiti, što gledati? Je li bolje kupiti mlađi auto s više prevaljenih kilometara ili stariji s manjom kilometražom? Treba li na tržištu rabljenih vozila izbjegavati dizelaše – u svjetlu nadolazeće EU regulative – ili su baš zbog novih propisa dobro očuvani auti s dizelskim motorima pažnje vrijedna roba? Pitanja je puno, dilema još više, a kako bismo rasvijetlili neke od njih u pomoć nam je priskočio Matas Buzelis, automobilski stručnjak i voditelj komunikacija u carVerticalu. Potvrdio nam je da potražnja za rabljenim automobilima često diktira cijene. Kako početkom proljeća lagano raste potražnja za rabljenim automobilima, cijene također ponešto rastu.
- Obično preporučujemo traženje rabljenih automobila izvan sezone – početak ljeta ili druga polovica jeseni može biti dobar trenutak za traženje povoljnijih automobila. Rujan je, primjerice, prilično aktivan, puno ljudi baš u rujnu traži novi polovni automobil.
Zima može biti problematična jer može biti neugodno pregledavati automobil po kiši ili snijegu. Također, automobili opremljeni zimskim gumama mogu biti bučniji, a to može prikriti neke od sumnjivih zvukova koji dolaze iz motora, pogonskog sklopa ili ovjesa. Međutim, može biti dobro potražiti rabljeni automobil bilo kada. Više se radi o pronalaženju najbolje vrijednosti za novac, a vrijeme ima relativno mali utjecaj na to - otkrio je Matas Buzelis.
Vozači u Hrvatskoj podjednako traže vozila iz ekonomske i premium klase. No, pretežno gledaju aute s dizelskim motorom i to najviše hatchbackove. Više ih je zainteresirano za aute opremljene ručnim mjenjačem, a u prosjeku hrvatski kupci gledaju automobile stare oko devet godina. Također u prosjeku, razmatraju dizelske aute s oko 134.800 kilometara, odnosno benzince s 81.500 kilometara. Znači li to da treba bježati od automobila koji su prešli znatno više kilometara?
- Ne volimo stvarati ideju da je bolje izbjegavati vozila s više od, recimo, 300.000 kilometara na brojaču. Bitna je kvaliteta rabljenog automobila i način na koji je održavan. Ako povijest pokazuje konstantan rast prijeđenih kilometara i da je auto uredno servisiran, s takvim automobilom ne bi trebalo biti velikih problema. Međutim, ako je kilometraža pala (prevara s brojačem kilometara), bolje je to izbjeći ili automobil vrlo pažljivo pregledati. Na takvim automobilima treba zamijeniti zupčasti remen ili lanac motora, promijeniti ulje i temeljito ih servisirati, jer obično nema podataka kada je takav servis obavljen - upozorava M. Buzelis.
Pouzdanost automobila također ovisi o određenim čimbenicima, kao što su vrsta goriva, godina proizvodnje ili čak marka proizvođača. Postoje iznimke poput starih (ili čak klasičnih) Mercedes-Benz automobila koji prelaze 400.000 kilometara, a još uvijek mogu povući poput radnog konja. Međutim, bolje je uzeti u obzir automobil koji je prešao 300.000 kilometara ako postoje opsežno dokumentirani povijesni zapisi (ili fizički dokumenti, ako nisu digitalizirani). Bez povijesnih dokaza o vlasništvu takav bi automobil mogao biti rupa kroz koju će novac samo curiti. Postoje vozila koja mogu prijeći 200.000 kilometara u nekoliko godina. Noviji premium dizelski modeli iznimno su pogodni za duža putovanja, stoga je važno da je kilometraža uglavnom prijeđena na autocestama, a ne u gužvama.
Koja je, dakle, starost automobila koji se preporučuje za kupnju, kada je u pitanju rabljeno vozilo? "Slatka zona" kupnje rabljenog automobila je kada mu je dob između 3 i 5 godina. Tada će vozilo već biti dobrim dijelom amortizirano i ne bi trebalo tako brzo amortizirati sljedećih 3-5 godina. "Automobil stariji od 15 godina treba detaljno pregledati – izbjegavati ga ili kupiti po nižoj cijeni ako postoje povijesni dokazi o ozbiljnim oštećenjima. Međutim, vrlo stara vozila obično su super pristupačna i ponekad se kupuju kako bi se koristila dok se ne počnu raspadati. Uvijek izričito savjetujemo vozačima da istraže povijest takvih automobila jer svaka informacija koja pokazuje da bi sigurnost mogla biti ugrožena signal je za kupce da bi trebali tražiti alternativne ponude", kazuje Matas Buzelis.
S obzirom na promjene u EU zakonodavstvu, na tendenciju da se kroz godine pred nama benzinski i dizelski automobili na cestama zamijene onima na električni pogon, nužno je zapitati se je li danas preporučljivo kupiti dizelski ili benzinski automobil star nekoliko godina. M. Buzelis smatra da su dizelski ili benzinski automobili prilično racionalan izbor za većinu vozača. Njihova prosječna tržišna vrijednost pristupačna je u usporedbi s elektrificiranim ili potpuno električnim vozilima, dok su njihove osobine ili mogućnosti u pogledu dometa, te prostranosti ili praktičnosti daleko superiornije u usporedbi s električnim vozilima. Ljudi još nisu uvjereni u to da bi trebali prijeći na električna vozila jer u gusto naseljenim područjima ima problema s infrastrukturom, tamo gdje vozači nemaju svoje punjače ili ne mogu aute puniti na radnom mjestu. No, osim na cijenu, starost, pogon, kilometre na brojaču, kupci rabljenih automobila na još neke detalje trebaju posebno obratiti pozornost kako bi izbjegli prijevare – bilo da se radi o promjeni kilometraže ili skrivanju lošeg stanja vozila.
- Ako je cijena automobila koji se prodaje niža od prosječne tržišne cijene tog modela u Hrvatskoj, trebalo bi biti barem malo sumnjivo zašto je to tako. Ako prodavač nije ljubazan, možda je i takav automobil bolje izbjegavati. Uvijek preporučujemo pregledavanje povijesti na internetu jer nudimo međunarodne zapise dostupne iz 35 zemalja. Kupac bi trebao zatražiti objašnjenje za sve sumnjive povijesne zapise kako bi se uklonilo nepodudaranje oko informacija između kupca i prodavatelja. Automobile s prijevarom na brojaču kilometara bolje je izbjegavati prvenstveno jer će ih biti preteško prodati u budućnosti i mogu uzrokovati probleme s vlasništvom i održavanjem, dok se o vozilima koja imaju previše različitih vlasnika ili evidenciju oštećenja može pregovarati prije kupnje - pojašnjava Matas Buzelis te nastavlja:
- Sva vozila prije kupnje trebaju biti testirana najmanje 10-20 kilometara. Pokretanje hladnog, kao i toplog motora može razotkriti neke kvarove ili probleme pa je uvijek dobro započeti s pregledom automobila prije nego što se počne zagrijavati. Kako biste utvrdili je li automobil prethodno bio zagrijan, samo držite ruku pored ispušnog sustava u odjelu motora. Također, kad iz prve ruke vidite kako pogonski sklop i ovjes rade pod većim opterećenjima ili u različitim uvjetima, mogu vam se razotkriti i drugi problemi, nametnuti (opravdane) sumnje. No, čak i ako se automobil dobro vozi i ako mu je povijest čista, bolje je odvesti vozilo na pregled u radionicu koja je na dobrom glasu. Takve si obično ne mogu priuštiti pogrešku prilikom provjere stanja automobila.
FOTO Mehaničari otkrivaju 5 automobila s kojima nećete prijeći ni 160 tisuća kilometara
Koliko praznih priča, a na kraju uopće nisu "donijeli odgovor" na pitanje iz naslova.