Zaglaviti u nepreglednoj koloni automobila na autocesti, dok sunce prži odozgo, a užareni asfalt grije odozdo – jedna je od noćnih mora svakog vozača. No, čini se da su nekim vozačima noćne more koje uključuju intenzivno korištenje klimatizacijskog uređaja automobila strašnije nego drugima. Da, mislimo na vozače električnih automobila i onu uobičajenu mantru da u autu na struju valja oprezno s klimatizacijom, jer i ona vuče struju iz baterije. Njemački autoklub ADAC testirao je opisanu situaciju kako bi utvrdio trebaju li se vozači električnih automobila zaista dvostruko preznojavati kad zaglave u koloni na autocesti: zbog vrućine uslijed ugašenog klima-uređaja i zbog neizvjesnosti koće li im to stajanje u koloni ‘pojesti’ konkretniju količinu energije iz baterije. Zaista, što se događa s dometom električnog auta ako satima zaglavi u prometnim gužvama, a klima-uređaj radi? Koliko energije to potroši? Za razliku od motora s unutarnjim izgaranjem, gdje lako možete procijeniti dodatnu potrošnju, za električne automobile još uvijek ima neizvjesnosti. Poznato je da električna vozila zimi troše znatno više nego na visokim vanjskim temperaturama, jer osim energije za zagrijavanje baterije električnu energiju trebaju i za grijanje interijera. Kako bi utvrdio koliko je energije ljeti potrebno za rad klima-uređaja, ADAC je u svom testnom laboratoriju ‘oznojio’ Teslu Model Y. Simulirali su dugotrajnu prometnu gužvu na autocesti. Osam je sati Tesla morao izdržavati rastuće temperature. U vozilu je klimatizacijski uređaj bio postavljen na 20 stupnjeva. Senzori su stalno provjeravali hladi li se auto doista po želji. Osnovna temperatura u ispitnom laboratoriju bila je 35 °C. Za simulaciju sunčevog zračenja na vozilu korištene su posebne svjetiljke.
ADAC-ov test utvrdio je da je za održavanje ugodne temperature u autu potrebno 1,3 do 1,5 kW rashladnog kapaciteta. To odgovara potrošnji energije od 1,3 do 1,5 kWh na sat. U slučaju Tesle Model Y, to znači samo oko 2 posto kapaciteta baterije ili 8 kilometara dometa na sat. U ADAC-ovom scenariju to je rezultiralo potrošnjom električne energije od 12 kWh u osam sati, odnosno gubitkom od 16 posto statusa baterije ili 64 kilometra dometa. Za razliku od automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, kompresorom klimatizacijskog sustava u električnim vozilima ne upravlja motor, već on crpi energiju izravno iz visokonaponske baterije. To znači da motor ne mora raditi ni tijekom prometne gužve kako bi putnička kabina bila rashlađena. Za usporedbu, motor s unutarnjim izgaranjem u tim bi uvjetima trošio između 1 i 1,5 litara goriva na sat, ovisno o veličini i tipu motora, te bi pritom stvarao ispušne plinove. To odgovara približno 10 do 15 kWh na sat, što prednost u učinkovitosti daje električnom automobilu. Dodatna potrošnja zbog hlađenja ljeti stoga je prilično umjerena za električni automobil. Čak i u prilično drastičnom ADAC-ovu scenariju od osam sati mirovanja na velikoj vrućini, iz baterije električnog auta ‘istopilo’ se samo 64 kilometra dometa. Budući da klimatizacijski sustavi funkcioniraju slično u električnim automobilima svih marki i proizvođača, rezultati Modela Y trebali bi se moći primijeniti i na druga električna vozila. Naravno, stvarna dodatna potrošnja može varirati. Primjerice, ako se vrata češće otvaraju ili je klima-uređaj postavljen na nižu temperaturu ili je u automobilu više ljudi, potrošnja se može povećati. Ako je, s druge strane, vanjska temperature niža ili je željena unutarnja temperatura viša, za održavanje ugodne klime u kabini potrebno je manje električne energije.
